-Palijativna skrb je djelatnost kojoj je funkcija i zadaća voditi brigu i podizati kvalitetu života pacijenata koji boluju od smrtonosnih odnosno neizlječivih bolesti kao i njihovih obitelji. Cilj ovog dokumenta i akcijskog plana provedbe jest podići kvalitetu života samih palijativnih bolesnika i njihovih obitelji na jednu višu razinu kako bi do kraja proživjeli svoj život na jedan dostojanstven i ljudski način – istaknuo je Puljić.
Na pitanje kako je zadovoljan sadašnjim kapacitetima, resusrsima i općenito stupnjem palijativne skrbi u našoj županiji, Puljić pojašnjava da se palijativna skrb provodi na primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj razini i da je u skladu s postojećim mogućnostima i mrežom javno-zdravstvenih službi.
-Na sekundarnoj razini je predviđeno ukupno 10 palijativnih postelja, po pet u vukovarskoj i vinkovačkoj bolnici kao i određeni broj koordinatora za provođenje palijativne skrbi u skladu i uz pomoć mobilnih palijativnih timova koji su na razini Domova zdravlja u Vukoavarsko-srijemskoj županiji – rekao je Puljić.
PRUŽATI SKRB 24 SATA DNEVNO, SEDAM DANA U TJEDNU
Prezentaciju je održala voditeljica projektnoga tima koji je izradio spomenuti plan Ahnetka Stjepanović, inače glavna sestra Doma zdravlja Vukovar. Za Vukovarske novine istaknula je najvažnije naglaske iz plana koji bi trebao doprinijeti još boljoj zaštiti i brizi palijativnih bolesnika.
-U prvom dijelu našeg plana smo dali činjenice i argumente s obzirom da se palijativna skrb u Vukovarsko-srijemskoj županiji u Domovima zdravlja provodi već četvrtu godinu, osobito u Vukovaru da bi se kasnije priključili Vinkovci i Županja i upravo kroz ta naša iskustva i argumente krenuli smo u izradu akcijskog plana razvoja palijativne skrbi u našoj županiji do 2020. godine. Naglasak smo dali na unapređenje palijativne skrbi kroz određene mjere, prvenstveno na to da palijativna skrb bude dostupna 24 sata sedam dana u tjednu a za to su potrebne dvije medicinske sestre. Po trenutno važećem pravilniku nisu predviđene dvije u timu, stoga mi predlažemo dvije sestre prvostupnice u timu, liječnika i psihologa. To je tim koji bi trebalo ugovarati. Dakako naglasili smo da bi se u to trebali uključiti i ostali dionici, zdravstveni djelatnici i stručni suradnici jer je za palijativnu skrb potreban multiprofesionalni tim. Tu ne smijemo zaboraviti ni duhovnike – istaknula je Stjepanović.
Također u planu je naglašena i potreba za provođenjem informatizacije, kako između zdravstvenih ustanova kako bi bile bolje povezane i bolje razmjenjivale podatke o palijativnom bolesniku tako i na razini županije. Nadalje, treba raditi na edukaciji svih zdravstvenih djelatnika i stručnih suradnika koji sudjeluju u pružanju palijativne skrbi. Veliki je značaj i uključivanja udruga civilnoga društva, npr. Lige protiv raka ili Društva multiple skleroze na razini županije.
-U našem akcijskom planu kao bitna stavka stoji da edukacija svih dionika bude kontinuirana, da mi kao županijski tim palijativne skrbi provodimo redovitu evaulaciju kako se razvija palijativna skrb u našoj županiji i naš je prijedlog da se u srednjim medicinskim školama ponudi obavezni izborni predmet palijativna zdravstvena skrb jer tog predmeta trenutno u tim školama nema – zaključila je Stjepanović.
