U normalnim okolnostima, u ožujku bi statistika trebala pokazati promjene mjesečnih trendova, odnosno rast zapošljavanja djelatnostima koje imaju jače sezonsko obilježje, što uobičajeno utječe na rast ukupne zaposlenosti. Prošle je godine u ožujku samo posredovanjem HZZ-a bilo zaposleno 4,3 tisuće sezonskih radnika, a od ožujka do lipnja ukupno 24,4 tisuće. Najviše je pak sezonskih radnika bilo zaposleno u travnju te sveukupno najviše u turizmu, trgovini i prijevozu. Prema administrativnim podacima DZS-a, u ožujku obično najviše raste broj zaposlenih u građevinarstvu, dok veće zapošljavanje u turizmu počinje u travnju. Najveći mjesečni rast broja zaposlenih u godini ostvaruje se pak u svibnju i lipnju pod dominantnim utjecajem turizma, što će u ovoj godini biti neostvarivo.

NAJVIŠE POGOĐENA TURISTIČKA DJELATNOST 

Naime, od velikih i važnih djelatnosti u hrvatskom gospodarstvu, turistička je djelatnost najviše izravno pogođena novonastalom situacijom, trenutno gotovo potpunim zaustavljanjem poslovanja (više kod usluge smještaja, dok dio ugostiteljstva radi putem dostave hrane). Zasad se može pretpostaviti da će stanje ostati takvo barem do lipnja, što za turizam znači odgodu sezonskoga zapošljavanja (prošle je godine u turizmu u lipnju u odnosu na veljaču bilo 40% više zaposlenih), a mogu se pretpostaviti i veća otpuštanja zbog višemjesečnog zatvaranja ili smanjenog opsega poslovanja. Kako je turizam (smještaj i ugostiteljstvo) peta najvažnija djelatnost kada je riječ o zapošljavanju, poremećaji samo u tome dijelu gospodarstva znatno će utjecati na ukupnu zaposlenost u Hrvatskoj.

U toj je djelatnosti u 2019. godini bilo zaposleno nešto više od 115 tisuća osoba u prosjeku godine (7,4% ukupno zaposlenih), a u kolovozu, kada je zaposlenost u ovoj djelatnosti na vrhuncu, bilo je nešto više od 140 tisuća zaposlenih (8,8% ukupno zaposlenih).

Kretanja i ostvarenja u turizmu (koji utječe na povećanje potražnje zbog velikog rasta broja potrošača u nekoliko ljetnih mjeseci) utječu na niz djelatnosti, a najizraženija sezonska kretanja pod utjecajem turizma ima trgovina (naglasak na trgovini na malo, posebno robe široke potrošnje). Broj zaposlenih u trgovini na vrhuncu je također u kolovozu (prošle je godine u tom mjesecu bilo zaposleno 237,2 tisuće osoba, 14,8% ukupno zaposlenih, što je u odnosu na kraj godine bilo oko sedam tisuća više). Stoga će u dijelu povezanosti s turizmom, dinamika zapošljavanja u trgovini u sljedećim mjesecima također biti smanjena, što će također snažno negativno utjecati na ukupan broj zaposlenih.

Dakle, samo će poremećaji zapošljavanja u trgovini i turizmu (koji zajedno čine oko 22% ukupno zaposlenih) imati velik utjecaj na ukupnu zaposlenost u Hrvatskoj, iako je realno za očekivati da će poremećaj imati (gotovo) sve djelatnosti, na kraju posredno zbog pada potražnje. Pod pretpostavkom da broj zaposlenih u turizmu ostane na razini iz veljače u ostatku godine, na razini prosjeka cijele 2020. godine, broj zaposlenih u turizmu pao bi za oko 20%, što bi izravno utjecalo na pad ukupnog broja zaposlenih za 1,4% (pod pretpostavkom stagnacije broja zaposlenih u svim drugim djelatnostima). Ako bi se tome na isti način pridodala trgovina (čiji bi broj zaposlenih pao za oko 10%), ukupan bi broj zaposlenih pao za 3,2% (za oko 50 tisuća).

OD 27.OŽUJKA DO 2.TRAVNJA BROJ NEZAPOSLENIH RASTAO JE ZA VIŠE OD TISUĆU OSOBA DNEVNO  

Kako još neko vrijeme nećemo imati statističke podatke o broju zaposlenih u ožujku, dnevna kretanja broja nezaposlenih u drugom dijelu ožujka, kada se poslovanje obustavlja ili odvija u uvjetima strožih mjera karantene, pokazuju netipičan rast za ovo doba godine. To znači da je dio poslodavaca počeo otpuštati radnike te da su se nova zapošljavanja znatno suzila. Naime, na posljednji je dan ožujka bilo 142.442 nezaposlenih, što je bilo 4.465 nezaposlenih više nego posljednjega dana veljače, a rast nezaposlenih produžio se i u prva dva dana ožujka. Od 27. ožujka do 2. travnja broj nezaposlenih je rastao za više od tisuću osoba dnevno, gotovo linearnim trendom. Na temelju takvih kretanja nezaposlenosti očekujemo rast stope nezaposlenosti u ožujku za 0,3 postotna boda, što će biti njen prvi rast u ožujku u odnosu na onu iz veljače od 2009. godine (prve godine velike krize, kada je stopa također porasla za 0,3 postotna boda)",  stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore.