PRVI BROJ: „VRATIT ĆEMO SE”

Sa svojim radom novine su započele nekoliko mjeseci nakon herojske obrane Vukovara i imale su neizbrisivu važnost u najtežim vremenima za sve građane našeg grada. Tadašnje, „Vu novine” pokrenuo je njihov glavni i odgovorni urednik Petar Brozović uz Stjepana Willa, Ivana Pihlera i Vladimira Husara. Toga dana Brozović je potpisao prvi broj novina kao privremeno glasilo Općine Vukovar. Novinar suradnik od prvih brojeva „Vu novina” bio je Tomislav Čorak koji se i danas s ponosom prisjeća prve naslovnice.

- Na vrhu naslovnice prvog broja novina znakovito je bio istaknut veliki naslov „Vratit ćemo se”. Pokretanje novina bio je jedan snažan znak opstojnosti i snage kakvu samo grad Vukovar sa svojim građankama i građanima može dati. Vu novine tada su bile jedino prognaničko glasilo u Republici Hrvatskoj i zaista puno govori o značaju u to vrijeme – rekao je Čorak. Novine su tada izlazile kao dvotjednik svake druge srijede u tisuću primjeraka i bile su besplatne, a distribucija se odvijala preko prognaničkih centara i već osnovanih klubova Vukovaraca. Sjedište redakcije bilo je smješteno u srcu glavnog grada Hrvatske, na Trgu bana Josipa Jelačića, u ustupljenom prostoru agencije OZEH-a.

VRIJEME PISAĆIH STROJEVA I TELEFAKSA

U prvoj „postavi” redakcije glavni i odgovorni urednik bio je Petar Brozović, novinar suradnik Tomislav Čorak, daktilografkinja i administrator u početku Ljiljana Prkačin, a kasnije Mirjana Đermadi. Tomislav Čorak istaknuo je kako su bili ispunjeni ponosom što svojim radom i djelovanjem stvaraju, kako kaže, dokument o vremenu u kojem su se nalazili.

- Bilježili smo tugu i radost, unosili smo u svakog čovjeka dobre volje nadu u povratak. Ponosan sam što smo ustrajali na tom poslu iako nam često nije bilo lako ni jednostavno. U više od 120 brojeva u pet godina progonstva bilo je ispisano 960 stranica, 5760 novinskih kartica pisanog teksta i objavljeno više od 2000 fotografija. To su stotine sati predanog rada na zadatcima i snimanjima za novine, a to su i mnoga putovanja i slušanje ljudskih priča i sudbina, patnji i nadanja - prisjeća se Čorak. Novine su u početku bile privremeno glasilo povjerenstva Vlade RH za Općinu Vukovar, a zatim glasilo prognanika bivše općine Vukovar. Od broja 66, 15. veljače 1995. godine, Vukovarske novine su glasilo Grada Vukovara, a ime su promjenile na zahtjev čitatelja od broja 21, odnosno od 17. ožujka 1993. godine.

- Nastojali smo ne zanemarivati nijedan dio bivše općine Vukovar jer nam je u progonstvu zajedništvo bilo strahovito potrebno. Kao novinari smo na osobit način služili ljudima Vukovara, čitatelji su bili snažna potpora, a novine su bile njihova nenadoknadiva duhovna hrana od najudaljenijeg otoka do Nuštra, od Njemačke do Australije. Uvijek smo bili tamo gdje su bili ljudi Vukovara i na taj način smo ostvarili da su Vukovarske novine postale simbol grada – kaže Tomislav Čorak.

SIMBOL VUKOVARA

Vukovarske novine bile su jedine prognaničke novine koje su se, kako kaže Tomislav Čorak, obraćale s istinom. Čitatelji su u novinama imali zaštitu i nisu krili zadovoljstvo, a u redcima su mogli pronaći informacije vezane uz važne gradske aktualnosti, o progonstvu, o organizaciji povratka, zbližavanju rasutih sudbina po Hrvatskoj i svijetu.

- Ono što treba naglasiti je da smo bili novine koje nisu težile nikakvoj ekskluzivnosti, za razliku od dnevnih tiskovina koje su se Vukovarom bavile i kroz traženje loših strana samo kako bi povećali svoju prodaju. Mi smo samo htjeli istinu i to smo i ispunili – rekao je Čorak. Novine su bile posvećene najviše braniteljima i obrani Hrvatske, a često su se novinari Vukovarskih novina nalazili i na razmjenama zatočenika srpskih koncentracijskih logora, na mjestima gdje se tražila istina o nestalima i dr.

- Pisali smo o aktualnim temama, životu prognanika, o povratku i brojnim drugim temama koje su tada zanimale Vukovarke i Vukovarce. Osobno sam obišao više od 40 prognaničkih centara diljem zemlje. Također, Vukovarske novine imale su tada jednu od najraširenijih dopisničkih mreža i iz svakog prognaničkog centra, ali i privatnih smještaja prognanika, pristizala su pisma čitatelja i s te strane je bila neraskidiva veza nas koji smo stvarali novine i čitatelja kojima su bile namijenjene – kaže Čorak koji se prisjetio mnogih događaja koji su ostavili dubok trag u radu u vremenima kada su ljudi imali izgubljenu prošlost, rastrzanu sadašnjost i neizvjesnu budućnost.

KRONIČAR JEDNOG GRADA

Osim sudjelovanja na svetoj misi pape Ivana Pavla II. 1994. godine, najemotivniji događaj vezan je uz prvi dolazak u Vukovar i susret s prijelaznim upraviteljem hrvatskog Podunavlja Jeanom Paulom Kleinom, koji je Tomislava Čorka zajedno s Petrom Brozovićem primio u svom tadašnjem sjedištu u vukovarskoj Vojarni.

- Nakon što je pročitao jedan broj Vukovarskih novina, u našem je razgovoru jedno od pitanja bilo je li naš povratak blizu. Potapšao je tada Brozovića po ramenu i rekao mu: „Gospodine Brozović, za nekoliko mjeseci vi ste sigurno u svom domu”. Tada su potekle suze, a odlučnost u riječima američkog generala bila je jasan i siguran znak da se uskoro vraćamo kući – prisjetio se Čorak koji je dodao kako su u ocjenjivanju rada novinara najvažniji čitatelji, ali i kako je priznanje struke od neizmjerne važnosti.

- Hrvatsko novinarsko društvo 1996. godine nagradilo je Vukovarske novine posebnim priznanjem „Marija Jurić Zagorka” za izvanredan izdavački pothvat u posebnim okolnostima. I to je bila najbolja ocjena novina koje su tako postale simbolom Vukovara. Kad gledam s današnje distance i prelistam sve što se zabilježilo u 30 godina jasno je koliko je uloga novina i pisane riječi u kronici jednog života, odnosno jednoga grada – zaključio je Čorak.

POVRATAK KUĆI

Mirjana Đermadi za Vukovarske novine počela je raditi 1993. godine, u vrijeme progonstva te je za novine i Hrvatski radio Vukovar radila do kraja 2021. godine. Prema njenim riječima, u to vrijeme novine su bile duša Vukovaraca. Tada je oko 22 tisuće sugrađana bilo raseljeno na oko 500 mjesta diljem Hrvatske i novinari su bili poveznica sa središtem svih događanja.

- Jedina misao i ono što je prognanike zanimalo je pitanje kada će se vratiti kući. Kao novinari, trudili smo se prenijeti sve ono što je važno za Vukovarce i što će im olakšati odsustvo od kuće – priča Đermadi. U razdoblju Mirne reintegracije, prisjeća se Mirjana, bilo je mnoštvo događanja i nemilih incidenata kojima su svjedočili novinari. U sjećanju joj je ostao urezan i dolazak Vlaka mira 8. lipnja 1997. godine, koji je dao nadu u povratak koji je službeno započeo nedugo nakon toga, 9. srpnja.
- Redakcija se službeno u Vukovar vratila 1997. godine te je bila smještena zgradi „Fine”, a nakon toga u uredima na 11. katu „Samačkog”, gdje se vratio i Hrvatski radio Vukovar iz Vinkovaca. Tada se izvještavalo o temama koje su tištile Vukovarce poput povratka i uvjeta povratka kući, a od 1. ožujka 2001. godine Vukovarske novine ušle su u sastav Hrvatskog radija Vukovar i zajedničkim snagama sve do danas izvještavaju o brojnim pitanjima – rekla je Đermadi.
Na pitanje što joj je ostalo najjače urezano u sjećanje, Mirjana kaže kako ne može izdvojiti jedan događaj, ali svakako se najemotivnije prisjeća brojnih eskuhmacija i priča sa sugrađanima nakon Domovinskog rata. U 28 godina rada, kako kaže, razgovarala je s brojnim državnim i lokalnim dužnosnicima, ali i različitim profilima ljudima i smatra kako su Vukovarske novine od početaka bile simbol grada i kako je potreba za lokalnom tiskovinom i dalje prijeko potrebna.

RAC: ŽELIMO POSTATI TJEDNIK

Direktor Hrvatskog radija Vukovar i Vukovarskih novina Robert Rac istaknuo je kako je egzistencija tradicionalnih medija poput novina, prema stajalištima struke, dovedena u pitanje razvojem novih tehnologija poput interneta i društvenih mreža. Prema njegovim riječima, struka je ipak bila u krivu jer Vukovarske novine i dalje imaju svoje vjerno čitateljstvo.
- Vukovarske novine od svog prvog broja imaju respektabilnu poziciju kod svojih čitatelja, dijelom zbog simbolike Vukovarskih koje su izlazile u vrijeme progonstva, a dijelom zbog toga što su u mirnodopsko vrijeme, povratkom u grad, bile izvor lokalnih vijesti i pozitivnih priča i reportaža. Kroz godine, ali i danas, nacionalni mediji izvor tema pronalaze u našim novinama, nakon što najaktualnije priče izađu na našim stranicama – priča Rac koji ističe i kako su diskutabilne glasine oko manjka događanja u gradu s obzirom da se uredništvo Vukovarskih novina iz broja u broj susreće s nimalo lakom selekcijom aktualnih tema.
- Naš grad ima zaista bogat društveni, politički, kulturni i sportski život i nije nimalo lak zadatak rezimirati događanja unutar dva tjedna. Želja nam je da u budućnosti Vukovarske novine postanu tjednik, no zbog neizvjesne gospodarske situacije
zasada smo spriječeni u ostvarivanju te težnje. Bez obzira na sve, Vukovarske novine povodom 30. obljetnice postojanja izašle su u redizajniranom izdanju te će i nadalje ostati vjeran kroničar svih događanja i priča naših sugrađana – rekao je Rac.

GRADONAČELNIK O VUKOVARSKIM NOVINAMA

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava istaknuo je kako su Vukovarske novine pravi svjedok vremena i događaja koji su obilježili naš grad, a danas su najdetaljniji izvor informacija o svim aktualnostima vezanima za Vukovar i Vukovarce.
- Na njihovim stranicama pomno su zabilježeni razni događaji, svakodnevne velike, ali i sve one manje promjene s kojima se susretao Vukovar i njegovi građani. Vukovarske novine uvijek su bile puno više od običnog lokalnog glasila. Kako je 90-ih godina i pisalo ispod njihovog imena, bilo je to „glasilo prognanika grada Vukovara“. Te stranice, u svome tada skromnom izdanju, za Vukovarce su značile puno više od novina jer su one na jedan simboličan i emotivan način ujedinjavale sve Vukovarce koji su tada bili raseljeni diljem Lijepe naše i svijeta. Jedno je sigurno, a to je da su Vukovarcima u tim teškim vremenima davale nadu, optimizam i vjeru da ćemo se uskoro vratiti svojim domovima – rekao je Penava.

PREPOZNATLJIV SEGMENT DRUŠTVENOG ŽIVOTA VUKOVARA

Prema njegovim riječima, Vukovarske novine danas su prožete brojnim lijepim pričama o našem gradu i ljudima koji ga čine te rezultatima koje zajedno s građanima Vukovara ostvarujemo na svim područjima.
- U moru podataka kojima smo svakodnevno obasuti, Vukovarske novine i tim ljudi koji na njima predano radi građane Vukovara upoznaje s najnovijim i najrelevantnijim informacijama koje su vezane za naš grad. Stoga, svima koji danas marljivo rade na svakom izdanju Vukovarskih novina, ali i svima koji su svoje vrijeme, trud i rad tijekom proteklih godina utkali u njih te dali svoj doprinos da one danas budu važan i prepoznatljiv segment društvenog života našega grada, želim uputiti iskrene čestitke povodom 30. godišnjice Vukovarskih novina uz želje za daljnjim uspješnim radom – poželio je gradonačelnik.

ZBIRKA „VUKOVARIENSIA”

Gradski muzej Vukovar, kao čuvar baštine našega grada, aktivno sudjeluje u prikupljanju, čuvanju i, naposljetku, davanju na korištenje lokalne tiskovine građanima. Među svojim zbirkama muzej posjeduje i zavičajnu zbirku Vukovariensiu, a poseban značaj zbirke je periodika, odnosno stare novine i časopisi koji su izlazili u Vukovaru. Vukovarske novine najčitanije su i najtraženije u zbirci.
Ravnateljica Muzeja Ružica Marić istaknula je kako čuvaju novine od prvoga broja.
- Od 1992. godine do danas sve novine čuvamo uvezene u pojedina godišta koja možemo označiti kroz poglavlja: progonstvo i život u progonstvu, zatim povratak i obnova kuća, trgova, ulica i duhovne obnove koja traje jedan dugi period i konačno prikaz sadašnjeg trenutka života – rekla je Marić te se prisjetila dvije značajnije obljetnice Vukovarskih novina – u srpnju 1996. godine u Muzeju Mimara u Zagrebu povodom stotog broja novina te 2012. godine kada su novine obilježile 20 godina postojanja.
- Za sve korisnike pa i same djelatnike muzeja Vukovarske novine predstavljaju važan izvor informacija. U vrijeme progonstva i danas ostale su onaj kohezijski medij povezivanja svih Vukovaraca ma gdje god se oni nalazili, što još dodatno potvrđuje vrijednost Vukovarskih novina od prvog broja tiskanog u progonstvu 1992. godine pa sve do danas – zaključila je ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ružica Marić.