U velikoj županijskoj vijećnici u Vinkovcima potpisani su ugovori o sufinanciranju kupnje kuće ili stana mladim obiteljima na području Vukovarsko-srijemske županije za 2022. godinu. Za ovaj Javni poziv osigurano je 238.901,06 euro proračunskih sredstava, a iznosi potpora iznosili su od 2.655 do 5.309 eura, ovisno o mjestu gdje se nekretnina nalazi.

U sklopu manifestacije DUNAV FEST VUKOVAR 2023., koja se održava u Vukovaru 22., 23. i 24. lipnja, građani i posjetitelji šetnice uz Dunav tri su dana imali priliku uživati u bogatom i raznovrsnom programu.

I ove se godine, već tradicionalno, zadnjega dana manifestacije održala fišijada – natjecanje u kuhanju fiša. Na natjecanju su sudjelovale 24 ekipe, a nakon što je stručno povjerenstvo odabralo najbolje, proglašeni su pobjednici i uručene su nagrade. Nagrade i priznanja uručio je gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava koji je ovom prilikom istaknuo značaj Dunava za grad i njegove građane.

- Dunav Fest u Vukovaru manifestacija je do koje nam je iznimno stalo, koju zahvaljujući kvalitetnom radu Turističke zajednice grada Vukovara, direktorice Marine Sekulić, kao i djelatnika razvijamo iz godine u godinu, a što je vidljivo po broju okupljenih i ekipa koji sudjeluju. Ovo nam je jako važno jer smo stekli dojam u godinama nakon povratka, a čak i prije rata, kao da se Vukovar sramio Dunava, kao da je bježao od njega, iako je većina nas na Dunavu odrasla, tek u progonstvu smo zapravo shvatili koliko nam je on važan. Nakon povratka u Vukovar, barem kako sam ja na dužnosti gradonačelnika, krenuli smo intenzivno njegovati vezu s rijekom Dunav na kojoj Vukovar živi, diše, na kojoj postoji i po kojoj je poznat, razvijati tu vezu u različitim smjerovima,od šetnica, sportskih i kulturnih manifestacija, izgradnje prekrasnih prostora... Dani Dunava u gradu Vukovaru su trajali tri dana, imali smo natjecanja u pripremanju fiš paprikaša, lovu ribe udicom na plovak, pripremali su se i ostali specijaliteti, suzbio se i broj komaraca dakle svi sastojci, uz rijeku Dunav i velik broj posjetitelja, su tu za jednu prekrasnu manifestaciju - naglasio je gradonačelnik Penava. 

Direktorica Turističke zajednice Grada Vukovara Marina Sekulić naglasila je kako je ovogodišnjoj trodnevnoj manifestaciji nazočio velik broj građana i posjetitelja.

- Ovogodišnji Dunav Fest trajao je tri dana, a u sklopu ove manifestacije obilježen je i Međunarodni dan Dunava i to kroz fišijadu na kojoj su sudjelovale 24 ekipe, proglasili smo pobjednike i svi su se lijepo zabavili. Osim toga, održane su i brojne druge aktivnosti vezane uz rijeku Dunav, s obzirom da je upravo rijeka Dunav jedan od kontinentalnih aduta kontinentalnog turizma Istočne Hrvatske, a mi se nalazimo s našom najvećom riječnom lukom upravo na toj rijeci, poželjno je da kreiramo ovakve sadržaje i ovakve događaje i to kontinuirano i radimo. Osim same fišijade, održan je i sajam tradicijskih proizvoda gdje su naši mali proizvođači imali priliku izložiti svoje tradicijske proizvode, bilo je tu za svakoga ponešto. Održani su i Dani otvorenih vrata veslačkoga kluba kao i 15. susret folklornih društva Hrvatskog kulturno-glazbenog društva Dunav – naglasila je Sekulić te pozvala sve da se manifestaciji pridruže i sljedeće godine.

U povodu međunarodnog dana Dunava, a u organizaciji Hrvatskog kulturno-glazbenog društva „Dunav” Vukovar održana je manifestacija „DUNAV SVOME GRADU” – 15. susret folklornih društava u gradu Vukovaru.

U organizaciji Franjevačkog samostana Vukovar, a u suorganizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – područni centar Vukovar, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog instituta za povijest – podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje te Državnog arhiva u Vukovar, u Pastoralnom centru sv. Bone u tijeku je znanstveni skup "300 godina franjevačke crkve u Vukovaru (1723.-2023.) koji je okupio veliki broj znanstvenika i stručnjaka.

Na skupu će svoje radove prezentirati ukupno 27 sudionika iz različitih znanstvenih, visokoobrazovnih, kulturnih i crkvenih institucija i ustanova, a prezentirat će ukupno 22 teme, strukturirane u 2 uvodna predavanja i 4 sjednice.

- Za znanstveni skup pripremljen je sadržajan i vrijedan program koji ulazi u duboku povijest, od samih početaka, dolazaka franjevaca u Vukovar, nakon odlaska Osmanlija 1687. godine pa sve do danas. Obuhvatili smo dugu povijest od 300 godina. Naglasak je stavljen na vrijeme Domovinskog rata, što je zasigurno bilo nateže razdoblje u vukovarskoj povijesti, kada su svi zajedno i duhovna lica i hrabri branitelji odigrali važnu ulogu za cijelu našu domovinu i to je nešto što moramo uvijek čuvati u našoj baštini. Kroz dugi niz godina djelovanja franjevaca, htjeli smo istaknuti vrijeme baroka kao i vrijeme prosvjete kada se u samostanu održavao visoki filozofski i teološki studij. 19. stoljeće znamenito je po tome što su upravo franjevci bili ti koji su započeli sa stvaranjem modernog jezika. I 20. stoljeće je imalo svojih težina, u njemu su se odvila tri velika rata - Prvi i Drugi svjetski i Domovinski rat gdje su franjevci uvijek bili na svojemu mjestu, nikada nisu napuštali samostan, a i kada su morali otići, 18. studenoga 1991. godine, opet su se vratili i ponovno žive u simbiozi s građanima grada Vukovara. Ovo je za nas vrlo značajna obljetnica, obuhvaća dug period i velik sadržaj - naglasio je župnik župe sv. Filipa i Jakova fra Ivica Jagodić.

POVIJEST FRANJEVACA

Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i predsjednik programsko organizacijskog odbora skupa pojasnio je kako je ovaj znanstveni skup nastavak znanstvenog skupa održanog 2020. godine pod nazivom „Franjevci u Vukovaru”.

- Na današnji dan prije 300 godina blagoslovljen je, posvećen i položen kamen temeljac Crkve sv. Filipa i Jakova apostola u Vukovaru. Želeći obilježiti tu veliku obljetnicu, značajnu za franjevačku prisutnost na ovim prostorima, za povijest Vukovara, za Katoličku Crkvu u ovome kraju, organizirali smo znanstveni skup na kojemu sudjeluje 27 uglednih znanstvenika i stručnjaka koji će iz različitih motrišta, od povijesti, demografije, teologije... procijeniti i ocijeniti tri stoljeća franjevačke prisutnosti na ovim prostorima. Ovaj je skup nadogradnja znanstvenoga skupa kojega smo organizirali u pandemijskoj 2020. godini koji je bio naslovljen Franjevci u Vukovaru gdje smo više pažnje posvetili sakralnom i kulturnom blagu. Na ovome se skupu više razmatra povijesni kontekst uspostavi osnivanja franjevačkog samostana u Vukovaru, njegova djelovanja kroz mnoga stoljeća, a govorit ćemo i o demografiji u Vukovaru u kontekstu župske statistike, značajnim ličnostima i osobama, franjevcima koji su djelovali na ovome prostoru. Vjerujemo da ćemo s ovoga skupa, kada objavimo zbornik radova, dobiti jednu vrlo značajnu bibliografiju franjevačke prisutnosti u Vukovaru koja je iznimno važna i za franjevački red, ali je možda još i važnija za povijest Vukovara i Vukovaraca – rekao je Živić pojašnjavajući kako bi zbornik svjetlo dana trebao ugledati 2024. godine.

SURADNJA S DRŽAVNIM ARHIVOM VUKOVAR

Petar Elez, ravnatelj državnog arhiva u Vukovaru istaknuo je kako je suradnja s Franjevačkim samostanom Vukovar višegodišnja, a skup je samo nastavak iste.

- Ovo je zapravo nastavak vrlo dobre, konkretne suradnje Arhiva s ostalim ustanovama, a napose s Franjevačkim samostanom Vukovar. Ta suradnja vidljiva je već dulje vrijeme, a najznačajnija je bila Kronika franjevačkog samostana. Sada, u kontekstu 300 godišnjice prisustva franjevaca u Vukovaru i velikog obola kojeg su dali, prvo pastoralu u vjerničkom, duhovnom životu, a zatim i u znanstvenom, teološkom smislu i uopće kao jedna duhovna snaga našega grada i Vukovarsko-srijemske županije, mi ovim skupom nastojimo popratiti njihovo djelovanje u smislu pregleda jednog konteksta vremena u kojem su oni započeli i djelovali. Kroz, u prvom redu povijesne teme, ali i demografske, sociološke... popratiti njihovo djelovanje s više aspekata, rasvijetliti iz više kutova kako bi se osvijestilo koliko su franjevci i zašto važni za naš grad – naglasio je Elez.

Miroslav Akmadža, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest naglasio je kako je čast biti suorganizator ovoga skupa.

- Hrvatski institut za povijest, naša podružnica za Slavoniju, Srijem i Baranju u Slavonskom Brodu od početka je suorganizator ovoga skupa, što nam je čast jer se mi ponajprije bavimo poviješću ovoga područja. S obzirom da je crkva u Slavoniji, a franjevci posebno, bitan čimbenik povijesti ovoga kraja, zapravo bih rekao da su vukovarski franjevci srce i duša ovoga grada, kroz cijelu njegovu povijest, naročito u zadnjim, najtežim godinama vukovarske povijesti, smatrali smo da je neophodno da što više naših znanstvenika sudjeluje u ovome skupu, da doprinesu svojim znanjem i istraživanjima, da bolje upoznamo ne samo povijest ovoga samostana već i povijest cijeloga Vukovara i ovoga kraja. Sve kako bi naše buduće mlade generacije bolje poznavale svoju prošlost, iz nje učili, iz nje izvlačili pouke. No, naglašavam, ne smijemo živjeti u prošlosti, nego učiti iz nje i nadajmo se da će to što učimo biti pozitivno, da se povijest neće zlorabiti i da se iz nje neće stvoriti loša budućnost.

UTJECAJ FRANJEVACA 

Znanstvenom skupu su uz brojne znanstvenike i stručnjake nazočili i zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Filip Sušac i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Josip Paloš.

- Tristo godina franjevaca i tristo godina franjevačke crkve u Vukovaru, uistinu jedan podatak koji govori o snažnom utjecaju franjevaca na području grada Vukovara i puno šire. Kroz povijest franjevci su dali uistinu veliki obol u očuvanju kulturnog, ali i vjerskog života Vukovara. Ono što je bitno i zašto dajemo potporu ovakvim skupovima je to što će nakon izdavanja zbornika, kroz znanstveni pristup, cijela povijest franjevaca i naše crkve sv. Filipa i Jakova postaje trajno uklesana za buduće generacije, za sigurnost da se povijest ne iskrivljuje jer moramo znati tko je Vukovar gurao naprijed, a franjevci su sigurno bili jedni od tih – naglasio je zamjenik Sušac.