U organizaciji Franjevačkog samostana Vukovar, a u suorganizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – područni centar Vukovar, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog instituta za povijest – podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje te Državnog arhiva u Vukovar, u Pastoralnom centru sv. Bone u tijeku je znanstveni skup "300 godina franjevačke crkve u Vukovaru (1723.-2023.) koji je okupio veliki broj znanstvenika i stručnjaka.
Na skupu će svoje radove prezentirati ukupno 27 sudionika iz različitih znanstvenih, visokoobrazovnih, kulturnih i crkvenih institucija i ustanova, a prezentirat će ukupno 22 teme, strukturirane u 2 uvodna predavanja i 4 sjednice.
- Za znanstveni skup pripremljen je sadržajan i vrijedan program koji ulazi u duboku povijest, od samih početaka, dolazaka franjevaca u Vukovar, nakon odlaska Osmanlija 1687. godine pa sve do danas. Obuhvatili smo dugu povijest od 300 godina. Naglasak je stavljen na vrijeme Domovinskog rata, što je zasigurno bilo nateže razdoblje u vukovarskoj povijesti, kada su svi zajedno i duhovna lica i hrabri branitelji odigrali važnu ulogu za cijelu našu domovinu i to je nešto što moramo uvijek čuvati u našoj baštini. Kroz dugi niz godina djelovanja franjevaca, htjeli smo istaknuti vrijeme baroka kao i vrijeme prosvjete kada se u samostanu održavao visoki filozofski i teološki studij. 19. stoljeće znamenito je po tome što su upravo franjevci bili ti koji su započeli sa stvaranjem modernog jezika. I 20. stoljeće je imalo svojih težina, u njemu su se odvila tri velika rata - Prvi i Drugi svjetski i Domovinski rat gdje su franjevci uvijek bili na svojemu mjestu, nikada nisu napuštali samostan, a i kada su morali otići, 18. studenoga 1991. godine, opet su se vratili i ponovno žive u simbiozi s građanima grada Vukovara. Ovo je za nas vrlo značajna obljetnica, obuhvaća dug period i velik sadržaj - naglasio je župnik župe sv. Filipa i Jakova fra Ivica Jagodić.
POVIJEST FRANJEVACA
Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i predsjednik programsko organizacijskog odbora skupa pojasnio je kako je ovaj znanstveni skup nastavak znanstvenog skupa održanog 2020. godine pod nazivom „Franjevci u Vukovaru”.
- Na današnji dan prije 300 godina blagoslovljen je, posvećen i položen kamen temeljac Crkve sv. Filipa i Jakova apostola u Vukovaru. Želeći obilježiti tu veliku obljetnicu, značajnu za franjevačku prisutnost na ovim prostorima, za povijest Vukovara, za Katoličku Crkvu u ovome kraju, organizirali smo znanstveni skup na kojemu sudjeluje 27 uglednih znanstvenika i stručnjaka koji će iz različitih motrišta, od povijesti, demografije, teologije... procijeniti i ocijeniti tri stoljeća franjevačke prisutnosti na ovim prostorima. Ovaj je skup nadogradnja znanstvenoga skupa kojega smo organizirali u pandemijskoj 2020. godini koji je bio naslovljen Franjevci u Vukovaru gdje smo više pažnje posvetili sakralnom i kulturnom blagu. Na ovome se skupu više razmatra povijesni kontekst uspostavi osnivanja franjevačkog samostana u Vukovaru, njegova djelovanja kroz mnoga stoljeća, a govorit ćemo i o demografiji u Vukovaru u kontekstu župske statistike, značajnim ličnostima i osobama, franjevcima koji su djelovali na ovome prostoru. Vjerujemo da ćemo s ovoga skupa, kada objavimo zbornik radova, dobiti jednu vrlo značajnu bibliografiju franjevačke prisutnosti u Vukovaru koja je iznimno važna i za franjevački red, ali je možda još i važnija za povijest Vukovara i Vukovaraca – rekao je Živić pojašnjavajući kako bi zbornik svjetlo dana trebao ugledati 2024. godine.
SURADNJA S DRŽAVNIM ARHIVOM VUKOVAR
Petar Elez, ravnatelj državnog arhiva u Vukovaru istaknuo je kako je suradnja s Franjevačkim samostanom Vukovar višegodišnja, a skup je samo nastavak iste.
- Ovo je zapravo nastavak vrlo dobre, konkretne suradnje Arhiva s ostalim ustanovama, a napose s Franjevačkim samostanom Vukovar. Ta suradnja vidljiva je već dulje vrijeme, a najznačajnija je bila Kronika franjevačkog samostana. Sada, u kontekstu 300 godišnjice prisustva franjevaca u Vukovaru i velikog obola kojeg su dali, prvo pastoralu u vjerničkom, duhovnom životu, a zatim i u znanstvenom, teološkom smislu i uopće kao jedna duhovna snaga našega grada i Vukovarsko-srijemske županije, mi ovim skupom nastojimo popratiti njihovo djelovanje u smislu pregleda jednog konteksta vremena u kojem su oni započeli i djelovali. Kroz, u prvom redu povijesne teme, ali i demografske, sociološke... popratiti njihovo djelovanje s više aspekata, rasvijetliti iz više kutova kako bi se osvijestilo koliko su franjevci i zašto važni za naš grad – naglasio je Elez.
Miroslav Akmadža, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest naglasio je kako je čast biti suorganizator ovoga skupa.
- Hrvatski institut za povijest, naša podružnica za Slavoniju, Srijem i Baranju u Slavonskom Brodu od početka je suorganizator ovoga skupa, što nam je čast jer se mi ponajprije bavimo poviješću ovoga područja. S obzirom da je crkva u Slavoniji, a franjevci posebno, bitan čimbenik povijesti ovoga kraja, zapravo bih rekao da su vukovarski franjevci srce i duša ovoga grada, kroz cijelu njegovu povijest, naročito u zadnjim, najtežim godinama vukovarske povijesti, smatrali smo da je neophodno da što više naših znanstvenika sudjeluje u ovome skupu, da doprinesu svojim znanjem i istraživanjima, da bolje upoznamo ne samo povijest ovoga samostana već i povijest cijeloga Vukovara i ovoga kraja. Sve kako bi naše buduće mlade generacije bolje poznavale svoju prošlost, iz nje učili, iz nje izvlačili pouke. No, naglašavam, ne smijemo živjeti u prošlosti, nego učiti iz nje i nadajmo se da će to što učimo biti pozitivno, da se povijest neće zlorabiti i da se iz nje neće stvoriti loša budućnost.
UTJECAJ FRANJEVACA
Znanstvenom skupu su uz brojne znanstvenike i stručnjake nazočili i zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Filip Sušac i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Josip Paloš.
- Tristo godina franjevaca i tristo godina franjevačke crkve u Vukovaru, uistinu jedan podatak koji govori o snažnom utjecaju franjevaca na području grada Vukovara i puno šire. Kroz povijest franjevci su dali uistinu veliki obol u očuvanju kulturnog, ali i vjerskog života Vukovara. Ono što je bitno i zašto dajemo potporu ovakvim skupovima je to što će nakon izdavanja zbornika, kroz znanstveni pristup, cijela povijest franjevaca i naše crkve sv. Filipa i Jakova postaje trajno uklesana za buduće generacije, za sigurnost da se povijest ne iskrivljuje jer moramo znati tko je Vukovar gurao naprijed, a franjevci su sigurno bili jedni od tih – naglasio je zamjenik Sušac.
