Skup je posvećen prikazu sadašnjeg stanja sektora i utvrđivanju bitnih tehnoloških, gospodarskih i znanstvenih spoznaja i rješenja (genetika, patologija, nutricionizam…) nužnih za uspješan razvoj hrvatske akvakulture te korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova za financiranje razvojnih projekata. Na skupu sudjeluju gospodarstvenici, znanstvenici, predstavnici državne uprave i ostali sudionici iz područja akvakulture koji izborom aktualnih tema te stručnim i kompetentnim izlaganjima namjeravaju dati odgovor na pitanja kako unaprijediti sektor, odnosno kako uz korištenje EU fondova, prije svega Fonda za pomorstvo i ribarstvo, ostvariti sinergiju i poboljšati korištenje ukupnih nacionalnih potencijala.
Milan Božić, predsjednik Udruženja ribarstva pri HGK rekao je kako im je do 2020. godine na raspolaganju 350 milijuna eura iz fondova Europske unije. - EU za vlastite potrebe uvozi oko 65% proizvoda iz trećih zemalja pa imamo veliku mogućnost za povećanje proizvodnje i plasmana, posebice stoga što Hrvatska godišnje na tržište plasira oko 4.800 tona slatkovodne ribe, a prije rata je proizvodila oko 15.000 t ribe, istaknuo je Božić dodavši kako trenutno Hrvatska izvozi 60 do 70 % slatkovodne ribe.
Godišnje se po glavi stanovnika u svijetu i EU pojede oko 20 kg ribe, a u Hrvatskoj tek oko 9 kg.
Ante Mišura, pomoćnik Ministra poljoprivrede stoga je naglasio kako je važno u škole i vrtiće uvesti jedenje ribe.
Govoreći o stanju i perspektivama razvoja hrvatske akvakulture Goran Markulin, Grupacija akvakulture HGK, istaknuo je kako Hrvatska najveći dio svoje proizvodnje izvozi jer ima vrlo kvalitetne proizvode i konkurentna je na europskom tržištu, a veća potrošnja na domaćem tržištu može se postići smanjenjem cijena i PDV-a.
Idući, 13. Međunarodni gospodarsko-znanstveni Skup o akvakulturi održat će se za dvije godine.