Izaslanik predsjednice Republike Hrvatske  Kolinde Grabar Kitarović i posebni savjetnik predsjednice za branitelje Ante Deur podsjetio je kako je ubojstvo 12 policajaca, uz pogibiju prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića na Plitvicama, bio je neslužbeni početak Domovinskog rata.
-Izvršitelji zločina u Borovu bili su lokalni četnici i dragovoljci iz Srbije, ali stvarni iluzionisti sjedili su u tadašnjim srbijanskim intelektualnim krugovima. Velikosrpska politika namjeravala je okupirati što više hrvatskog državnog teritorija i protjerati hrvatsko stanovništvo izvan granica zamišljene Srbije. Nasuprot velikosrpskim planovima Hrvatska se oslobodila u pravednom i časnom Domovinskom ratu, rekao je Deur te naglasio kako hrvatski narod nije želi rat, a niti osvetu nakon pobjede, već samo pravdu.
-Nijedna presuda ne može oživjeti naše ubijene policajce, vojnike i civile, no trajna je zadaća progoniti sve osumnjičene za ratne zločine dok ne budu privedeni pravdi, istaknuo je Deur te poručio kako Hrvatska i Srbija danas imaju priliku dokazati da su sposobne samostalno rješavati svoje odnose.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, župan osječko-baranjski Ivan Anušić naglasio je kako je za Hrvatsku svoje živote dalo 15.000 mladih ljudi te da je ta žrtva vječna i univerzalna vrijednost hrvatskog naroda, svijesti i države. Naglasio je kako žrtva nije bila uzaludna.
-Dočekani su u podmukloj zasjedi, a najviše me žalosti što su te mlade dečke masakrirali. Bio je to jasan znak da će rat biti bespoštedan i duboko nepravedan. No ipak smo pobijedili iako smo bili sami, ostavljeni od Europe i svijeta, rekao je Anušić te dodao kako danas slušamo provokacije iz susjedne države, ali i nekih ljudi koji sjede u Saboru, no trebamo biti iznad toga.

Izlaslanik predsjednika Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je kako je u Domovinskom ratu smrtno stradalo 762 policajca dok ih se 26 vodi nestalima.
-Pogibija dvanaestorice pripadnika specijalne jedinice policije i ranjavanje njihovih kolega ujedinila je cijelu hrvatsku naciju u nepokolebljivoj i energičnoj odluci po kojoj državna samostalnost nema alternativu. Njihova hrabrost i žrtva, kao i odvažnost i upornost svakoga od 762 poginulih i 26 nestalih hrvatskih policajaca, duboko su ugrađeni u sve aspekte obrane i stvaranja hrvatske države. Upravo su se iz redova policije razvile oružane snage, oslobodilačka i pobjednička hrvatska vojska u Domovinskom ratu. Povijest nećemo zaboraviti kao ni činjenicu da svi počinitelji ovog strašnog zločina, najokrutnijeg u Domovinskom ratu, nisu odgovarali niti su dostupni hrvatskim pravosudnim tijelima. Isto tako, nećemo prekinuti s nastojanjima da dođemo do podataka o svim nestalim osobama. Hrvatska se nikada neće umoriti od postavljanja opravdanih zahtjeva, poručio je ministar Božinović.

Predsjednik Udruge specijalne policije Domovinskog rata Krpelji Vinkovci Stevo Culej rekao je kako se hrvatska povijest svakodnevno iskrivljuje jer zločinci nisu kažnjeni, a 12 redarstvenika  nisu zabilježena niti u jednoj knjizi hrvatske povijesti, niti je o njima snimljen film. Podsjetio je kako je za teški ratni zločin počinjen u Borovu Selu odgovarao samo Milan Marinković, koji je dobio tri i pol godine, smanjeno na tri godine.
-Zar je taj jedan ubio 12 hrvatskih redarstvenika i 21-og ranio. Dobro je znano da je policija dobro odradila svoj posao i znamo da je to netko preuzeo iz odvjetništva. Po kojim kriterijima rade odvjetništvo i pravosuđe i po kojim kriterijima se vade predmeti?, upitao je Culej.
Dodao je kako bi svi u Hrvatskoj trebali osjećati da je pobjeda u Domovinskom ratu bila zajednički cilj, ali izgleda da postoje snage koje poništavaju i žrtvu i hrvatsku pobjedu.

Molitvu za sve ubijene izgovorio je Marko Medo, generalni vikar vojnog ordinarijata, a sveta  misa zadušnica služena je u vinkovačkoj Župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona.
U okviru Memorijala dvanaest redarstvenika osim svečane komemoracije predviđen je i niz popratnih manifestacija,   sportskih natjecanja, koje sportski klubovi tradicionalno organiziraju u znak sjećanja na ubijene redarstvenike.

U Borovu je 2. svibnja 1991. iz zasjede ubijeno 12 hrvatskih redarstvenika nakon što su došli izbaviti dvojicu svojih kolega koje su tijekom redovite ophodnje u noći s 1. na 2. svibnja zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi. Ubijeni su Stjepan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.).