Predsjednik Zelene akcije Luka Tomac izjavio je kako je zadnjih 50 godina Dan planeta Zemlje trenutak za proslavu okolišnog aktivizma i priznanje borkinjama i borcima za zaštitu okoliša da nisu usamljeni u svojim lokalnim kampanjama, nego dio dinamičnog globalnog okolišnog pokreta.
Tomac je istaknuo kako je ove godine teško ne sagledati krizu zagađenja okoliša, bioraznolikosti i klime u kontekstu trenutne globalne zdravstvene krize uzrokovane koronavirusom.
Oporavak od pandemije za zaokret u pravednije i niskougljično društvo
- Iako imamo taj privid, svijet nije stao; emisije CO2 i dalje rastu te oporavak od pandemije moramo gledati kao priliku za ozbiljan zaokret u pravednije i niskougljično društvo gdje su zdravlje ljudi i okoliša, koji nam daje hranu i vodu, na prvom mjestu - naglasio je Tomac.
U kontekstu nacionalnih okolišnih politika, koje trebaju biti vodilja u takvo održivo društvo, Tomac kaže kako je trenutno u fokusu javnosti Nacionalni plan oporavka, no da je iz njegova sažetka 'teškog' 6,3 milijarde eura vidljivo "da nas ovakav plan neće provesti kroz ovu krizu, niti će nas učiniti otpornijima na buduće krize".
Iz Zelene akcije poručuju kako je pred njima puno posla na podršci gradovima i općinama za prelazak na ‘Zero Waste’ modele gospodarenja otpadom, obnovi potresom pogođenih područja na način da budu energetski učinkovita i održiva.
Tu je i podrška građanima da budu aktivni sudionici energetske tranzicije kao proizvođači svoje čiste energije i time doprinesu borbi protiv klimatske krize.
- Danas je 'zeleno' u modi, ali ta moda često ostaje na površini i samo prikriva stvarno stanje i stare prakse koje se sporo mijenjaju - rekla je Petra Andrić iz Greenpeace Hrvatska.
Iz te organizacije upozoravaju kako smo, iako se vidi neki napredak po pitanju iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora, i dalje daleko od potencijala koje imamo.
- Ako uzmemo za primjer solarnu energiju, u Europi smo prema potencijalu na vrhu, a po korištenju na dnu. Napuštanje korištenja ugljena dosad je najavljeno u više od dvije trećine zemalja EU-a, ali nažalost ne i u Hrvatskoj - ističu i upozoravaju da su okolišne krize alarmantne te nemamo vremena za prazne priče i lažna obećanja.
U povodu Dana planeta Zemlje, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF i Parkovi Dinarida, mreža zaštićenih područja u Dinaridima, proveli su istraživanje koje je potvrdilo da već postoje mnogi pokazatelji o direktnom utjecaju pandemije koronavirusa na zaštićena područja, kao i na potrebu za sustavnim ulaganjima u te prirodne bisere.
- Pandemija nam je potvrdila koliko smo ranjivi, kao i povezanost između ljudi i prirodnog svijeta, te činjenicu da naš negativan utjecaj na prirodni svijet značajno povećava rizik od zdravstvenih kriza poput ove koju trenutačno proživljavamo - navode u WWF-u.
Goran Sekulić iz WWF Adrije naglašava kako odgovornim odnosom prema prirodi, uz konkretne i sustavne mjere zaštite, smanjujemo rizik od novih pandemija i posljedica koje one donose.
U WWF-u kažu i kako brojne znanstvene analize ukazuju na povezanost epidemioloških pojava s neprestanim i rastućim uništavanjem prirodnih resursa i ekosustava.
- S druge strane, upravo su zaštićena područja, odnosno očuvana priroda, moguće rješenje za buduće pandemije. Pitanje je hoće li to vlade država u našoj regiji prepoznati i osigurati financijsku podršku kojom će osigurati ostvarivanje svih funkcija zaštićenih područja - pitaju u WWF Adriji.
