Sjećanje je to na 12.travnja 1945.godine kada su neposredno nakon ulaska partizanskih postrojbi u Vukovar uslijedila ubojstva nad civilnim stanovništvom, prvenstveno uglednim, obrazovanim i imućnim Hrvatima, Nijemcima i Mađarima, ali i svima onima koje su pripadnici i zagovornici komunističkoga režima označili kao narodne neprijatelje. Procjenjuje se da je 888 Vukovaraca stradalo i nestalo neposredno u likvidacijama i naknadno u sabirnim logorima bez suđenja, za njihove se grobove ne zna ni danas, a imovina im je konfiscirana. U znak sjećanja na njihovu žrtvu, pored spomen-križa u parku ispred crkve sv.Filipa i Jakova postavljene su ploče s imenima stradalih, a svake godine im se upravo na ovome mjestu odaje počast.
Vijence su položila djeca ubijenih Vukovaraca te brojna izaslanstva među kojima i ono Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom, Vukovarsko-srijemske županije, braniteljskih udruga, predstavnika organizatora kao i Georg Eltz, najmlađi sin pokojnoga grofa Jakoba Eltza Vukovarskog. Molitvu i sjećanje na žrtve, a potom i svečanu spomen-misu i ove je godine predvodio varaždinski biskup u miru msgr. Josip Mrzljak, Vukovarac, čijeg su oca također mučki ubili partizani tog kobnog dana.
Prethodno je u Pastoralnome centru sv. Bone znanstveno-stručno predavanje na temu Od zastrašivanja do montiranog suđenja: Stvarna cijena slobodoumlja Smiljane Rendić u vrijeme komunizma, održao Marin Erceg, novinar Glasa Koncila
- Čovjek ima pravo na život i pravo na grob, no ovi stradali to pravo nisu imali. Danas se puno govori o ljudskim pravima, a mnogima ta prava tada nisu ostvarena, o tome se ne govori niti im se ta prava pokušavaju vratiti. Jedino što možemo je stati kod ovog križa i moliti se za njih jer ne znamo gdje su im grobovi. Vjerujemo da žive u vječnosti i u molitvi s njima možemo biti zajedno – naglasio je u svojoj propovijedi msgr.Mrzljak.
Gradonačelnik Penava istaknuo je važnost okupljanja na ovaj dan.
- Prisjećamo se ovdje ljudi za čija grobišta ne znamo, koji su stradali, a da za to nitko nije odgovarao. Ostaje nam utjeha ovoga križa, okupljanja i sejećanja na te ljude i poruka koju uvijek trebamo slati, da ekstremi i totalitarizmi u bilo kojem obliku ne nose ništa dobro – poručio je Penava.
