Ugrađivanje zubnih amalgama pacijentima, takozvanih „crnih plombi”, postat će u Hrvatskoj od 1. srpnja 2026. godine iznimka, proizlazi iz EU uredbe koju je usvojio Hrvatski sabor, a prenosi Hina.
Uredbom 2024/1849 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o živi u pogledu zubnog amalgama i drugih proizvoda kojima je dodana živa proširuje se zabrana uporabe dentalnog amalgama za stomatološko liječenje, sa osoba do 15. godine života, dojilja i trudnica, na sve ostale osobe s područja država članica Europske Unije.
Iako je, prema Uredbi, zabrana uporabe zubnog amalgama u Hrvatskoj stupila na snagu 1. siječnja 2025. godine, propisano je izuzeće do 30. lipnja 2026. godine do kada se amalgam još može koristiti, u slučajevima kada doktor dentalne medicine procijeni da je nužan zbog posebnih zdravstvenih potreba pacijenta, odnosno u vrlo specifičnim kliničkim okolnostima.
Razlog izuzeća je, kako se navodi u Uredbi, ograničavanje socioekonomskog učinka postupnog ukidanja dentalnog amalgama, osobito na pacijente s niskim prihodima.
Nakon toga, od 1. srpnja 2026., zabranjuju se uvoz i proizvodnja zubnog amalgama, osim za potrebe pacijenata koji i dalje zahtijevaju takav materijal zbog jasno utvrđenih zdravstvenih indikacija, pojašnjavaju u Ministarstvu zdravstva primjenu Uredbe.
Hrvatska komora dentalne medicine (HKDM) ističe da doktori dentalne medicine u Hrvatskoj, poput ostalih članica EU, još od 1. siječnja 2018. godine osobama do 15. godine, trudnicama i dojiljama već kontinuirano stavljaju kompozitne ispune , umjesto amalgamskih, izuzev u slučaju medicinske indikacije, o čemu odlučuje doktor dentalne medicine.
-Sve do donošenja izmjena općeg akta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje , u ordinacijama se može koristiti dentalni amalgam kao standardni materijal, iako je prema našim saznanjima, njegova uporaba u padu - navode u Komori.
Dodaju kako ordinacije koje se ne nalaze u sustavu javnog zdravstva u pravilu gotovo i ne koriste amalgam, već druge dentalne materijale.
Koji će materijali bez žive zamijeniti amalgam, još je predmet pregovora Ministarstva zdravstva, Hrvatske komore dentalne medicine (HKDM) i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
-Naša procjena je da će nove ispune koštati između 10 i 12 milijuna eura godišnje i to će biti uvršteno u financijski plan HZZO-a za sljedeće razdoblje, kako građani ne bi morali sami to doplaćivati, kazao je državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić tijekom rasprave u Hrvatskom saboru.
HKDM, kao predstavnik dentalne struke, predložio je kao zamjenski materijal stakleno-ionomerne ispune za zubne ispune na trajnim pretkutnjacima i kutnjacima, za osigurane osobe iznad 18 godina starosti, koje nisu trudnice i dojilje.
Pritom napominje da HZZO propisuje primjenu standardnog dentalnog materijala u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja, a da se doktoru dentalne medicine ostavlja mogućnost korištenja alternativnog materijala u slučaju postojanja medicinskih indikacija.
Ističu također da je prestanak korištenja dentalnog amalgama vezan isključivo s aspekta i radi zaštite okoliša, a nikako ne radi ugrožavanja zdravlja građana.
Cilj Europske unije je potpuno ukidanje uporabe žive u svim preostalim primjenama kako bi do 2030. postala prva ekonomija bez žive te tako zaštitilo zdravlje ljudi i okoliš od štetnih učinaka žive.
Taj ambiciozan cilj planira provesti kroz zabranu uvoza i izvoza žive i određenih proizvoda koji sadrže živu, sigurno skladištenje, kao i postupno ukidanje upotrebe žive u raznim proizvodima.
Upotreba zubnog amalgama u dentalnoj medicini smatra se jednim od najvećih preostalih izvora upotrebe žive u Europi. Jedna od procjena navodi da se u Europi oko 40 tona žive godišnje odlaže u okoliš putem dentalnog amalgama.
Poznato je da izloženost živi ima snažan negativan učinak na zdravlje ljudi. Živa je dokazano toksična, djeluje na živčani, imunološki i reproduktivni sustav, može uzrokovati oštećenja bubrega i jetre te se prenosi s majki na djecu preko posteljice ili dojenjem.
Uredbom EU-a o živi doprinosi se ispunjavanju ciljeva Europskog zelenog plana, kao i Strategije Europske unije o održivosti u području kemikalija i Akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja.