Vlada je sa sjednice u četvrtak u Sabor, uz Strategiju obrane RH i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine, uputila na donošenje i izmjene Zakona o obrani te službi u Oružanim snagama kojima se, između ostalog, ponovno uvodi obvezno temeljno vojno osposobljavanje.
Premijer Andrej Plenković naglasio je kako smatraju da su ovi dokumenti itekako potrebni s obzirom na bitno promijenjene globalne sigurnosne okolnosti, a Hrvatska od 2008. ima suspendiranu odluku o služenju vojnog roka.
-Na ovaj način s dobro kalibriranim, prilagođenim temeljnim vojnim osposobljavanjem stvaramo preduvjete da mlade generacije steknu vještine koje ovih 17 ili 18 generacija u međuvremenu nije steklo – poručio je premijer.
Ministar obrane Ivan Anušić rekao je kako je ova Strategija relativna za aktualni geostrateški kontekst, koherentna je s dokumentima NATO-a i EU-a te prepoznaje važnost novih domena poput kibernetike i svemira.
-Zbog izmijenjenih globalnih, geopolitičkih i sigurnosnih okolnosti, sve češćih klimatskih promjena, elementarnih nepogoda i sličnih izazova, namjera je obučiti ročnike osnovnim vojnim vještinama i vještinama snalaženja u kriznim situacijama. Popunjavanje djelatnog vojnog sastava i pričuve. Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, temeljnog vojnog osposobljavanja, odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu – rekao je ministar.
Na vojni rok idu oni koji u kalendarskoj godini navršavaju 19 godina. Iznimno mogu biti upućeni stariji, najkasnije do navršene 30 godine. Žene ne podliježu obvezi, ali mogu se javiti na dragovoljno vojno osposobljavanje. Hodogram je sljedeći:
-Područni odjel za poslove obrane poziva i upućuje novaka na zdravstveni pregled. Zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja zdravstveni pregled donosi ocjenu sposobnosti za vojnu službu novaka. Nakon toga, utvrđena je zdravstvena spsobnost za vojnu službu. Novak može podnijeti prigovor savjesti, odnosno zahtjev za civilnu službu. Područni odjeli pozivaju novake ocijenjene sposobnima za vojnu službu, a koji nisu izrazili prigovor savjesti na temeljno vojno osposobljavanje. Novaci sukladno zakonu imaju pravo na odgodu temeljnog vojnog osposobljavanja u slučajevima koji su propisani zakonom - pojasnio je ministar.
Vojni rok trajat će dva mjeseca, provodit će se u Kninu, Slunju i Požegi. Ročnici imaju pravo na novčanu naknadu od 1.100 eura mjesečno, upisuje im se u radni staž, ne smiju dobiti otkaz na svojim poslovima, plaćeni su im troškovi prehrane i prijevoza. Neki će biti oslobođeni vojnoga roka, primjerice, svećenici, redovnici, oni ocijenjeni nesposobnima za vojnu službu, policijski službenici i vježbenici MUP-a dok će, primjerice, studenti i profesionalni sportaši, oni koji očekuju dijete ili sklapanje braka imati pravo na odgodu vojnog roka. Tu je i prigovor savjesti:
-I obavljaju poslove u civilnoj zaštiti i u jedinicama lokalne i područne regionalne samouprave. Novak je dužan u zahtjevu za civilnu službu učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu – kaže Anušić.
Civilna služba u Civilnoj zaštiti traje 3 dok ona u jedinicama lokalne i regionalne samouprave 4 mjeseca. Civilni ročnici imat će nešto manju naknadu, oko 250 eura mjesečno o čemu će odluku donijeti Vlada. Imat će plaćen smještaj, prehranu, radnu i zaštitu odjeću. U lokalnim jedinicama primat će tek naknadu za prijevoz.
Izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama RH propisuje se da će se u djelatnu vojnu službu primati i osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje, uz uvjet da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi završi srednjoškolsko obrazovanje, a podiže se i dobna granica za dvije godine za ostanak u službi. Ključna novina je da će MORH djelatnoj vojnoj osobi mlađoj od 45 godina, koja u mjestu službe nema riješeno stambeno pitanje, sufinancirati dio kamate na stambeni kredit za kupnju, gradnju ili adaptaciju stana ili kuće, a prepoznala se i potreba za daljnjim poboljšanjem uvjeta života, rada i standarda djelatnih vojnih osoba.
Vlada je donijela i Strategiju obrane RH, kao i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine s primarnom misijom obrane suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, doprinosa međunarodnoj sigurnosti i potpore civilnim institucijama uz očekivanje o značajno većim izdvajanjima za obranu.
Ministar obrane Ivan Anušić naglasio je kako je njihova vizija osigurati snažne Oružane snage i pridonositi stabilnosti u okviru NATO-a i Europske unije, ali i samostalno. Podsjetio je da je Hrvatska ove godine dostigla zahtjev NATO-a za obrambenim izdvajanjima u najmanjem iznosu od 2 posto BDP-a, a do 2030. će i 3 posto BDP-a, dodao je.
Kao strateški obrambeni ciljevi navode se izgradnja snažne i učinkovite nacionalne obrane, održavanje i unaprjeđivanje sposobnosti Oružanih snaga za učinkovito odvraćanje, zaštitu suvereniteta i neovisnosti te obranu teritorijalne cjelovitosti RH, nadzor i zaštita suvereniteta RH.
Također, učinkovito i koherentno suprotstavljanje protivničkim snagama u slučaju oružane agresije na hrvatski teritorij uporabom vojnih i nevojnih nacionalnih instrumenata moći u okviru NATO-a i EU, doprinos jačanju sposobnosti, kohezije i relevantnosti NATO-a i zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU, sudjelovanje u izgradnji međunarodnog sigurnosnog poretka, mira, stabilnosti, sigurnosti i povjerenja u međunarodnoj zajednici. Strategija ističe i potporu civilnim institucijama u kriznim i hitnim situacijama kao sastavnicama sustava domovinske sigurnosti, uz jačanje nacionalne otpornosti, ulaganje u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije na području obrane i sigurnosti te potporu razvoju domaće obrambene industrije, prenosi Hina.