Utapanje je drugi najčešći uzrok smrtnosti djece u Hrvatskoj, odmah nakon prometnih nesreća, a procjenjuje se da između 40 i 70 posto djece ne zna plivati, upozorio je Hrvatski Crveni križ (HCK) uoči Svjetskog dana prevencije utapanja, 25. srpnja.
Organizirana obuka plivanja izbačena je iz školskog sustava još 2010. godine, a odgovornost za tu osnovnu sigurnosnu vještinu prebačena je na roditelje, lokalne zajednice i privatne sportske klubove, navodi HCK u priopćenju.
Iako se Hrvatska često percipira kao zemlja mora i plivača, brojke pokazuju drugačiju i poražavajuću sliku.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2023. godini od posljedica utapanja život je izgubilo 68 osoba – 46 muškaraca i 22 žene. Najviše smrtnih slučajeva zabilježeno je među osobama starijima od 65 godina te onima u dobi između 40 i 64 godine.
U razdoblju od 2014. do 2023. godine u vodi je smrtno stradalo najmanje 769 osoba, a riječ je o kontinuiranom trendu koji se u javnom prostoru rijetko problematizira, a još rjeđe sustavno rješava, upozorava Crveni križ.
-Plivanje nije privilegij, već temeljna sigurnosna vještina - poručuju iz HCK-a, ističući da znanje plivanja povećava šanse za preživljavanje u opasnim situacijama jer smanjuje paniku, omogućuje pravovremenu reakciju i potiče samopouzdanje.
Crveni križ ovih dana na društvenim mrežama provodi kampanju kojom upozorava na opasnosti od utapanja. Kampanja je, kako navode, emocionalno snažna i izravna, a cilj joj nije izazivanje straha nego osvještavanje javnosti da se utapanje najčešće događa tiho, brzo i bez svjedoka – ali i da se u većini slučajeva može spriječiti.
Hrvatski Crveni križ godinama ulaže napore u edukaciju građana, rad s djecom i obuku spasilaca, no bez sustavne podrške teško je napraviti stvarni pomak, poručuju. „Svako dijete koje ne zna plivati potencijalno je dijete koje se može utopiti. Utapanje nije nesretan slučaj – to je društveni problem“, zaključuju iz Crvenog križa.