Krajem prošle godine donesen je novi Trogodišnji program cijepljenja za razdoblje od 2025.-2027. godine, a prema novom kalendaru cijepljenja od školske godine 2025./2026. uvode se dva dodatna docjepljivanja protiv difterije, tetanusa i hripavca za djecu školske dobi. Taa promjena uvodi se ponajprije zbog nedavne epidemije hripavca, navode u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), a prenosi Hina. Naime kako pojašnjavaju, pokazalo se da imunost stečena cijepljenjem protiv hripavca s vremenom slabi te su potrebna docjepljivanja u školskoj dobi. Ističu i da se posljednjih godina u Europskoj uniji bilježi porast slučajeva difterije pa se docjepljivanjem protiv tih bolesti štiti djecu i protiv tetanusa u slučaju ozljeda.
U obveznom Programu cijepljenja u Hrvatskoj se cijepi protiv jedanaest bolesti: tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, infekcija uzrokovanih Haemofilusom influenzae tipa b (HiB), hepatitisa B, ospica, zaušnjaka, rubela i pneumokokne bolesti.
Protiv nekih bolesti cijepi se u više navrata kako bi se postigao potreban imunološki odgovor odnosno, nastala dovoljna količina protutijela koja pružaju zaštitu od određene bolesti.
Cjepiva iz Programa obveznog cijepljenja su obvezna i besplatna za sve kojima su namijenjena. Za svako cjepivo postoje apsolutne (trajne) i relativne (privremene) kontraindikacije te se prije svakog cijepljenja utvrđuje postojanje takvih kontraindikacija, a to utvrđuje liječnik koji cijepi. Ako postoje privremene kontraindikacije, primjerice poput povišene tjelesne temperature ili neke druge akutne bolesti, liječnik koji ih utvrdi određuje mjesto i vrijeme naknadnog cijepljenja, a ako postoje trajne kontraindikacije poput preosjetljivost na sastojke cjepiva, teške nepoželjne reakcije na prethodnu dozu cjepiva, liječnik je o tome dužan izdati potvrdu, kažu u HZJZ-u.
Kad je riječ o procijepljenosti cjepivima iz obveznog cijepljenja iz HZJZ-a kažu da posljednjih godina ona uglavnom stagnira i nešto je niža od optimalnih za postizanje kolektivnog imuniteta.
-Godinama smo imali zadovoljavajuće obuhvate za sva cjepiva iz Programa obveznog cijepljenja, da bi od 2011. godine krenuo postupni pad obuhvata koji je 2018. godine zaustavljen. Od tada ne bilježimo ni značajan trend pada niti značajan trend porasta obuhvata. Obuhvati na razinama županije variraju ovisno o cjepivu, no nešto su niži na jugu, a viši na sjeveru Hrvatske. No, nastavi li se negativan trend, ponovno bi nam mogle prijetiti epidemije bolesti protiv kojih se cijepi, poručuju iz HZJZ-a.
Ističu da svim roditeljima treba omogućiti pristup provjerenim informacijama bez obzira na stupanj obrazovanja. Na internetu su ponekad lakše dostupne informacije iz neprovjerenih izvora koje mogu izgledati vrlo uvjerljivo pa je važno da roditelji traže informacije iz relevantnih izvora, a prvenstveno od pedijatara koji imaju njihovu djecu u skrbi te nadležnih epidemiologa, poručuju iz HZJZ-a