U Đakovu je održana sjednica Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore na kojoj su poljoprivrednici još jednom upozorili na sve teže stanje u ratarskoj proizvodnji. Kažu da ih pogađaju niske otkupne cijene, neizmijenjeni Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu te zastarjeli kriteriji za određivanje kvalitete pšenice, a dodatne štete donosi i dugotrajna suša. Seljaci strahuju da bi sve to moglo dovesti do ozbiljnog pada proizvodnje.
Predsjednik Odbora Petar Pranjić istaknuo je da se hrvatska pšenica na domaćem tržištu svrstava u treću klasu i plaća tek 150 eura po toni, dok se u Italiji, kamo najvećim dijelom odlazi, tretira kao prva i prva A klasa.
- Na našoj muci netko drugi dobro zarađuje, a država bi se barem kroz zakonodavstvo trebala pobrinuti da to prestane - poručio je Pranjić.
Ratare je pozvao da razmotre isplativost jesenske sjetve, jer bi, smatra, u nekim slučajevima bilo povoljnije zemlju ostaviti na ugaru ili je koristiti za zelene trake, što također nosi poticaje.
Član Upravnog odbora HPK Matija Brlošić podsjetio je kako se prema sadašnjem pravilniku pšenica klasificira prema udjelu proteina, dok je u prijašnjem sustavu presudnu ulogu imao hektolitar - pokazatelj koliko brašna sadrži zrno.
- Dio naših proizvođača ostvario je hektolitar čak 84, što je rijetkost u Europi, no taj se podatak danas gotovo i ne vrednuje - naglasio je Brlošić.
Dodao je da Hrvatska na godišnjoj razini izveze pšenice u vrijednosti 40 do 50 milijuna eura, dok uvoz gotovih pekarskih proizvoda doseže čak 350 milijuna eura. Upozorio je i na važnost samodostatnosti u proizvodnji hrane, osobito u trenutačnim geopolitičkim okolnostima.
- Ako dođe do ozbiljnijeg sukoba, postavlja se pitanje: što ćemo jesti? - rekao je.
Pranjić je podsjetio da od oko 170 tisuća registriranih poljoprivrednih gospodarstava uistinu proizvodi tek 20 tisuća. Ostali uglavnom koriste potpore, a ne bave se proizvodnjom, što, kako kaže, nepotrebno opterećuje sustav i stvara nepovjerenje u one koji se poljoprivredom doista bave.
Da položaj domaćih proizvođača hrane postaje sve teži, potvrdio je i predsjednik HPK za istočnu Hrvatsku Antun Vrakić, naglasivši kako trenutni uvjeti na tržištu nisu održivi.