Ženska mreža Hrvatske izrazila je duboku zabrinutost povodom donošenja Nacionalnog plana zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji za razdoblje do 2029. godine. U priopćenju naglašavaju kako dokument ne nudi sveobuhvatan i učinkovit odgovor na rodno utemeljeno nasilje, unatoč formalnom priznanju problema.
Više od tri godine bez strateškog dokumenta
Mreža, čija je članica i Udruga žena Vukovar, podsjeća da je Hrvatska bila bez ključnog strateškog dokumenta dulje od tri godine, što ocjenjuju ozbiljnim podcjenjivanjem problema i kršenjem međunarodnih obveza, osobito onih iz Istanbulske konvencije. Dodatno upozoravaju da je nacrt objavljen usred ljetnih odmora, čime se, kako tvrde, pokušala izbjeći šira javna rasprava.
Nedostatak sveobuhvatnog pristupa
Iako pozdravljaju uključivanje pojma „nasilje nad ženama“ u naziv Plana, smatraju da sadržaj ne prati tu promjenu. Većina mjera, ističu, i dalje je usmjerena gotovo isključivo na obiteljsko nasilje, dok su oblici poput seksualnog nasilja, silovanja, uznemiravanja ili prisilnih brakova zanemareni.
Kritika rodno neutralnog jezika
Posebno upozoravaju na korištenje rodno neutralnih formulacija poput „žene i muškarci kao žrtve“, koje, prema njihovim riječima, potkopavaju razumijevanje nasilja kao rodno uvjetovanog fenomena. Citiraju i stav GREVIO-a, koji nasilje nad ženama definira kao oblik diskriminacije i manifestaciju povijesne neravnopravnosti.
Skromna i simbolična financijska sredstva
Iz mreže poručuju kako su financijska sredstva za preventivne mjere gotovo simbolična – primjerice, za promicanje ravnopravnosti spolova u lokalnim proračunima predviđeno je tek 2.000 eura, dok za procjenu rizika nasilja nije osigurano ništa. Kritiziraju i činjenicu da je u procjeni rizika predviđena samo policija, a ne i drugi akteri zaštite.
Slabosti u prevenciji i obrazovanju
U području prevencije naglašavaju da mjere u obrazovanju nisu vezane uz formalni kurikulum, kampanje se ne planiraju sustavno, a muškarci i dječaci uopće se ne uključuju. Predlažu ugradnju sadržaja o ravnopravnosti spolova u obrazovni sustav i stabilno financiranje kampanja.
Nedostatne usluge za žrtve
Pozitivnim ocjenjuju planirani razvoj skloništa i SOS linija, no upozoravaju da su izostavljene ključne usluge poput savjetovališta, kriznih centara za seksualno nasilje i podrške djeci svjedocima nasilja. Traže i zakonodavna rješenja koja će osigurati stabilno financiranje vaninstitucionalnih pružatelja usluga.
Neadekvatna koordinacija i praćenje
Ženska mreža smatra da Plan ne predviđa snažno i ovlašteno koordinacijsko tijelo niti osigurava resurse za njegov rad. Sustav prikupljanja podataka ocjenjuju neujednačenim i netransparentnim, bez standardizacije.
Neravnoteža u financiranju
Prema analizi, više od 90 posto predviđenih sredstava usmjereno je na zaštitu, dok prevencija ostaje marginalizirana sa svega 7,5 posto ukupnog proračuna.
Sedam ključnih zahtjeva
Ženska mreža Hrvatske u zaključku traži:
1. proširenje Plana na sve oblike nasilja nad ženama,
2. uvođenje rodno utemeljenog pristupa,
3. uspostavu snažnog koordinacijskog tijela,
4. uključivanje obrazovnih sadržaja i redovitih kampanja,
5. stabilno financiranje savjetovališta i skloništa,
6. standardizirano prikupljanje i objavu podataka,
7. uravnoteženiji financijski okvir s većim sredstvima za prevenciju.
„Bez ovih izmjena, Nacionalni plan neće ispuniti svoju svrhu niti pridonijeti stvaranju sustava koji učinkovito štiti žene od nasilja u skladu s međunarodnim standardima i ustavnim vrednotama Republike Hrvatske“, zaključuje se u priopćenju Ženske mreže Hrvatske.