NAJNOVIJE
Suradnja i prijateljstvo medicinskih škola iz Vinkovaca i Osnabrücka

Zdravstvenoj i veterinarskoj školi dr. Andrije Štampara u Vinkovcima u goste su došli predstavnici njemačkog grada Osnabrück i ravnatelj njihove medicinske škole Manfred Timm, a danas su posjetili i vukovarsko-srijemskog župana Damira Dekanića. Prijateljstvo ove dvije škole počelo je prošle godine, a zajednički im je cilj uspostaviti suradnju kroz Erasmus program i razmjenu učenika koji bi se svojim kućama vratili s više iskustva, poznanstava i uspomena - izvijestili su iz Vukovarsko-srijemske županije. 

- Lijepo je čuti kako naše škole i ravnatelji surađuju sa školama i u drugim državama, a posebice kada je riječ o razmjeni učenika koji kroz program Erasmus imaju priliku posjetiti druge zemlje i vidjeti kako kod njih sve funkcionira, a onda nova znanja i stečena iskustva prenijeti na svoje kolege u našoj županiji - rekao je župan Dekanić ovom prilikom poručivši gostima iz Njemačke da se u našoj županiji osjećaju kao kod kuće.   

Njemačko izaslanstvo činili su i Heiko Rabe, Petra Wurel te Ljerka Stare, zaposlenica navedene škole rodom iz Zadra, vinkovačku medicinsku školu predstavljali su ravnatelj Josip Šuker te stručne suradnice Vlatka Vujčić, Marina Topalović i Svjetlana Reljanović dok su, u ime Vukovarsko-srijemske županije, uz župana, sastanku prisustvovali pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i društvene djelatnosti Jadranka Mustapić-Karlić i viši savjetnik-specijalist za međunarodnu suradnju i EU poslove Krunoslav Srpak.

(Utorak, 23 Travanj 2024 15:27)
Započela 10. kreativna riznica na Ekonomskom fakultetu Osijek

Od 23. do 25. travnja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održava se simpozij kreativne industrije, 10. jubilarna kreativna riznica, odnosno skup znanstvenika i praktičara okupljenih oko milenijske uloge kreativne industrije. Rizničarska kreativnost tema jeovogodišnje riznice.

Svečanom otvorenju nazočio je obnašatelj dužnosti osječko-baranjskog župana Mato Lukić koji je tom prigodom naglasio kako je kreativnost međuljudski faktor.
- U svim sferama života važna je kreativnost, a ona je prije svega u ljudskom faktoru. I sam pojam kreativnost u svom temeljnom značenju predstavlja nešto novo, bolje od uobičajenog i afirmativno, a upravo kreativna industrija i profesorice s našeg Ekonomskog fakulteta su prije 10 godina pokrenuli cijelu ovu priču. Drago mi je kreativna industrija prepoznata i uvrštena u Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine. To je zaista važno jer se razvoj društva, industriju i svih pora našeg života bazira na kreativnosti. Osječko-baranjska županija od početka prati projekt Kreativne riznice, koji je zaista odličan i iz godine u godinu se sve više razvija, što potvrđuje i ovaj simpozij s velikim brojem sudionika koji će u naredna tri dana ponuditi nove kreativne ideje i rješenja za naše društvo - rekao je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić.

- Jubilarno izdanje Kreativne riznice potvrdilo je Grad Osijek kao središte Hrvatske kreativnosti. Ovih 10 godina definitivno su snažno popularizirali i institucionalizirali kreativnu industriju i kreativnu ekonomiju, ali i brendirali Grad Osijek kao mjesto gdje se definira kreativna industrija i na tome im zahvaljujem. Kroz to vrijeme utkano je više od 20.000 posjetitelja, više od 200.000 digitalnih pratitelja, stotine volontera, studenata i profesora koji su dali velik doprinos kroz tisuće volonterskih sati. Svi imaju snažnu podršku Grada Osijeka koji ima odličnu suradnju i s Ekonomskim fakultetom i sa Sveučilištem, a zajedno činimo jednu cjelinu koja naš grad čini posebnim i prepoznatljivim - kazao je osječki gradonačelnik Ivan Radić.

- Kreativna industrija je mjera razvijenosti društva, a Ekonomski fakultet već 10 godina popularizira najnovije trendove te izgovora koji nas projekti mogu prometnuti u središte kreativne industrije i razvijati RH. Za sve to su nam potrebni znanstvenici, stručnjaci, profesionalci, amateri, poduzetnici, pa tijekom Kreativne riznice razgovaramo, propitujemo, donosi preporuke i razvojne smjernice što učiniti za razvoj kreativne industrije u Hrvatskoj, koja je uhvatila zamašnjak i na svjetskoj razini. Ona je industrija novog milenija - kazala je Josipa Forjan, ujedno i izvršna direktorica Kreativne riznice.

Svečanom otvorenju 10. Kreativne riznice nazočili su ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, saborska zastupnica Nataša Tramišak, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Boris Crnković i drugi uzvanici.

(Utorak, 23 Travanj 2024 15:18)
U Andrijaševcima kreće izgradnja pristaništa, u Rokovcima novog trga i parka

Općina Andrijaševci objavila je Javni poziv za izradu idejnog arhitektonsko – krajobraznog rješenja izgradnje parka i trga u Rokovcima.

(Utorak, 23 Travanj 2024 15:11)
U Hrvatskoj se do 28.travnja održavaju 7.Dani medijske pismenosti.

U Hrvatskoj su 22.travnja počeli 7.Dani medijske pismenosti, a traju do 28.travnja.

(Utorak, 23 Travanj 2024 14:41)
Lovcima po 4000 eura potpore za razvitak lovstva

Vukovarsko-srijemska županija objavila je javni poziv za dodjelu potpora za razvoj i unaprjeđenje lovstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2024. godini, čiji je cilj, osim unaprjeđenja i diversifikacija funkcije lovstva, zaštita i očuvanje biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači te valorizacija te gospodarske grane kroz turističku ponudu i njezin doprinos regionalnom gospodarstvu i ruralnom razvoju istoka Hrvatske. 

Prihvatljivi korisnici su lovoovlaštenici koji imaju valjan ugovor o pravu lova te Lovački savez Vukovarsko-srijemske županije. 

Najviši ukupni godišnji iznos županijske potpore za razvoj i unaprjeđenje lovstva koju jedan korisnik može ostvariti iznosi 4000 eura, osim u slučaju kada provodi projekt u partnerstvu s Vukovarsko-srijemskom županijom.

Svaki korisnik može ostvariti potporu na maksimalno tri mjere godišnje.

Rok za podnošenje je do 20. svibnja ove godine. 

(Utorak, 23 Travanj 2024 14:37)
Penava: Domovinski pokret spreman je na sve scenarije

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava održao je konferenciju za medije na kojoj se uvodno zahvalio svim hrvatskim građanima koji su iskoristili svoje građansko pravo i izašli na izbore – izvijestili su iz Domovinskog pokreta.

- Posebno se moram zahvaliti građanima koji su izašli na izbore i poklonili glas Domovinskom pokretu, a takvih je više od 200 tisuća te što su potvrdili da smo treća politička snaga u Hrvatskoj, unatoč mnogima koji su to godinama osporavali i koji su ostali vrlo iznenađeni našim rezultatom. Mnogi očito ili ne znaju raditi svoj posao, ili su rade za druge političke opcije, to će već izaći na vidjelo. Mi smo izrazito zadovoljni, a rezultat je bio očekivan - rekao je Penava te poručio javnosti i biračima, a nastavno na pisanja u medijima, da ih Domovinski pokret nikada neće izdati i da neće ni pod koju cijenu prodati vrijednosti koje zagovara.

- Kroz naše zastupnike, ljude koje je birao hrvatski narod, prezentirat ćemo ono što Domovinski pokret zaista jest. Ljudi o kojima govorim su heroji Domovinskog rata, poput Stipe Mlinarića, Tomislava Josića, Ivice Kukavice i drugih i oni se nikada neće predati. Govorim ovo kako bih stao na kraj lažnim medijskim natpisima, kako bi naši birači bili sigurni u to da će oni kojima su dali glas čvrsto stajati na pozicijama hrvatske suverenosti, zastupati vrijednosti Domovinskog rata. Spremni smo na apsolutno sve ishode pregovora, od formiranja većine i sastavljanja buduće hrvatske Vlade, do obitavanja u oporbi iduće četiri godine, pa sve do novih izbora. Naravno, nisu nam sve tri opcije jednako vrijedne, nije nam svejedno. Odgovorna smo politička opcija, težimo mijenjati stvari na bolje i to ćemo s našim saborskim zastupnicima i činiti. Voljeli bismo biti u poziciji izvršne vlasti jer onda bismo mogli i provoditi politike koje zagovaramo, ali ne pod svaku cijenu. Nećemo prodati ono što naši birači vide u nama, a to je vjera i nada u istinsku, suverenu, jaku, neovisnu Hrvatsku koja sluša prvenstveno bilo svoga naroda i svojih ljudi. To je ono što mi jesmo i to nećemo promijeniti. Jasno stojimo pri tome da sa SDSS-om i Možemo nećemo. Sve drugo je otvoreno, a o rezultatu će odlučivati nekoliko faktora o kojima ćemo govoriti kada se pregovori privedu kraju. Pravi razgovori krenuli su tek jučer, a sve što se do sada pisalo su neistine. To da smo mi uvjetovali nekakva ministarstva i postavljali uvjete je čista laž – zaključio je Penava.

(Utorak, 23 Travanj 2024 14:32)
Danas se u knjižnicama diljem Hrvatske održava Noć knjige, u Gradskoj knjižnici Vukovar organizirane prigodne radionice i online izložba o američkom mračnom romantizmu

U povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige, danas, 23. travnja, u knjižnicama diljem Hrvatske organizirana je Noć knjige.

(Utorak, 23 Travanj 2024 11:13)

Tko god spomene otpor Vukovaraca srbočetničkoj agresiji 1991. potakne i sjećanje na hrabri glas Siniše Glavaševića, novinara i urednika Hrvatskog radija Vukovar koji je uporno do posljednjeg dana slao okrutno realna izvješća iz opkoljenog grada. Uz izvješća, kako se obruč stezao, slao je i optužbe na račun hrvatske vlasti jer je brzo shvatio da je Hrvatska prepustila Vukovar sudbini.

Radio Vukovar postao je Hrvatski radio Vukovar 2. svibnja 1991. u 16.30 sati kada je skupina ogorčenih Vukovaraca upala u prostorije radija s namjerom da ovaj lokalni medij konačno stave pod hrvatski nadzor. Toga dana u selu Borovo dogodio se masakr hrvatskih redarstvenika, a na radiju su emitirane turbo folk pjesme. Hrvatima Vukovarcima prekipjelo je. Sutradan je iz Ministarstva informiranja Republike Hrvatske stigla odluka kojom se tadašnji dugogodišnji direktor Mirko Stanković i glavni i odgovorni urednik Milan Čorak razrješavaju dužnosti, a  na njihova mjesta postavljaju novi ljudi. Radijska postaja dobiva novo ime: Hrvatski radio Vukovar.

Novim direktorom imenovan je Zdravko Šeremet, dotadašnji novinar Siniša Glavašević postaje urednik, a za prvog glavnog i odgovornog urednika imenovan je Ivan Šlafhauzer da bi ga ubrzo naslijedio Josip Esterajher. Novi upravljački kadar odredio je i novi način funkcioniranja radija tako da nitko od zaposlenih nije ostao bez posla, ali je dio njih samostalno odlučio prestati raditi.

Na radiju je bilo uposleno 12 ljudi, tehničari Branimir Polovina i Dejan Dušanić, spikerice Mirjana Hrpka i Zvezdana Polovina, administrativne djelatnice Gordana Oljača i Dragica Jakumetović, te novinari Siniša Glavašević, Stjepan Penić, Josip Esterajher, Zdravko Šeremet, Danilo Hardi, Vladimir Levar, Roman Varenica i Karmen Brlić Jovanović. Tijekom lipnja 1991. nakon obavljene audicije zaposlene su i Vesna Vuković, Alenka Mirković, Marija Mataruga, Marija Sesler, Margareta Toth Arvaj i Tanja Novaković.

Kako se agresija pojačavala, dio djelatnika prestao je redovito dolaziti na posao, dio je otišao, a na kraju se iskristalizirala ekipa koja je ostala raditi na radiju. Bili su to Siniša Glavašević, Vesna Vuković, Alenka Mirković, Josip Esterajher, Branimir i Zvezdana Polovina te Mirjana Hrpka, koja je nakon ranjavanja zajedno s konvojem ranjenika napustila grad.

Značaj Hrvatskoga radija Vukovar odmah po dolasku na mjesto zapovjednika obrane grada prepoznao je Mile Dedaković Jastreb te je našoj medijskoj kući dao status službe od posebnog značaja. Dobili smo agregat od vatrogasaca kako bismo imali osiguran vlastiti izvor električne energije, imali redovitu opskrbu namirnicama, cigaretama i gorivom, a i kvalitetne informacije relevantnih izvora kao što su zapovjednik obrane ili ravnateljica bolnice. Nikada do tada ratni izvjestitelji nisu bili u središtu zbivanja kao što su to bili novinari Hrvatskog radija Vukovar, a vrijednost istine, koju su iznosili u svijet, bila je neprocjenjiva.

Veliki radijski studio, iz kojeg je emitiran program uživo i koji se nalazio u potkrovlju Radničkoga doma, nakon granatiranja 25. kolovoza 1991. više nije bio upotrebljiv pa se ekipa povukla u manji i stari studio u tadašnjoj Ulici maršala Tita, a kada su granatiranja postala cjelodnevna, Polovina je uredio sklonište za nužnu opremu i boravak ljudi na dnu stubišta zgrade jer je podrum te zgrade bio poplavljen. U takvim su uvjetima novinari Hrvatskog radija Vukovar radili sve do sredine listopada 1991. od kada ni to više nije bilo moguće. Novu su redakciju pronašli u podrumu kurije preko puta dvorca Eltz, a iz tog su prostora ubrzo morali preseliti u manji jer su ovaj prvi naselili civili čije su kuće i skloništa bili razrušeni. Polovina je morao instalirati opremu i odašiljač neophodne za emitiranje programa vani za vrijeme žestokog granatiranja.

Zapravo je nevjerojatno da su novinari HRV-a uspjeli ostati živima, nije bilo težih ranjavanja, nije bilo odavanja lokacija usprkos psihičkom opterećenju zbog uvjeta u kojima smo radili, a imali smo i osobne brige i gubitke. Siniša Glavašević bio je ranjen krhotinom granate 4. studenog 1991. na putu u bolnicu gdje je krenuo prikupiti podatke za izvješće. Ubijen je 20. studenoga 1991. na Ovčari kao i naš drugi kolega Branimir Polovina, a Vladimir Levar još se vodi nestalim. Stjepan Penić ubijen je u Dalju još u kolovozu 1991., a Alenka Mirković, Josip Esterajher i Zdravko Šeremet izašli su u proboju. Vesna Vuković, Zvezdana Polovina, Dragica Jakumetović i Gordana Oljača dočekale su okupatorsku vojsku u gradu i iz njega izašle s konvojem civila.

- Kad smo mi honorarci došli raditi na radio, u početku nismo mislili da ćemo tu ostati, a nije nam padalo na pamet da će se to pretvoriti u ono što se pretvorilo. Nije to mogao svatko raditi, a u konačnici je to pomagalo i nama jer kad sjedite u podrumu i ne znate ništa, a vani gruva i gruva, to je užasno deprimirajuće i frustrirajuće, zapravo se čovjek više boji. Meni je to bio nekakav smisao da ujutro ustanem i da se natjeram da istrčim van jer ono što radim, važno je ne samo meni, nego mom bratu, obitelji, prijateljima, mnoštvu ljudi, njih 16.000 koji su tada ostali u opkoljenom Vukovaru - prisjetila se Alenka Mirković, dodajući kako ju je najviše frustriralo jer je imala osjećaj da ju nitko ne čuje, ali se svejedno svako jutro ustajala i već u 8 davala prvo izvješće za Sky News.

Novinari su često tražili smisao svega što su radili jer nisu mogli zamisliti ništa izvan ratnih zbivanja pa ni slušatelje koji su s nestrpljenjem iščekivali izvješća iz opkoljenog grada. Siniša Glavašević bio je taj koji ih je stalno bodrio da ustraju i nastave jer istina Vukovara izlazi u svijet, a tek kasnije postalo je jasno koliko je bio dalekovidan.

- Program Hrvatskog radija Vukovara ostvarivali su Zvezdana i Branko dok smo Siniša, Josip, Alenka i ja preuzeli izvještavanje Hrvatske, a Alenka i strane javnosti. Siniša je bio lider tima, silno je vjerovao u ono što radimo. Optimizam i pozitivnu energiju širio je oko sebe. Kako je podrum Kapljice bio sklonište, Siniša je često oko sebe okupljao djecu, pričao im priče o sukobu dobra i zla s obavezno sretnim završetkom, tematski potpuno udaljene od rata. Vjerojatno je svatko od nas u opkoljenom Vukovaru u nizu užasnih dana imao neki užasniji, meni je to bio 4. studenoga. Taj dan pamtim jer je moj sadašnji suprug, tadašnji dečko, bio teško ranjen na Trpinjskoj cesti. Odlazeći u bolnicu ranjen je i Siniša, a ja nikada nisam bila bliže smrti i u preostala dva tjedna do pada grada nisam se usudila ni pomisliti da se u ratu može dogoditi nešto drugo osim rata - prepričava Vesna Vuković.

Zvezdana Polovina podsjeća sve, koji to žele priznati, da se rat nije dogodio preko noći, nego je dugo pripreman:- Mi nismo išli u rat, svi na radiju bili smo Vukovarci i rat je došao k nama. Rat je počeo ubojstvom hrvatskih policajaca u selu Borovo (tadašnjem Borovu Selu). Posljednji dan rada radija bio je 18. studenoga i sve to vrijeme bilo ga je i lagano i teško organizirati. Lagano jer nas je bilo malo, a teško zbog uvjeta rada. Zbog nemogućnosti kretanja rad je postao naš novi dom. Posljednje izvješće Siniša je poslao iz bolnice 18. studenog navečer. Iz bolnice smo morali izići 20. studenoga ujutro, na vratima je stajao Veselin Šljivančanin i razdvajao muškarce od žena - pojašnjava Zvezdana Polovina posljednje trenutke provedene sa suprugom Brankom i vjenčanim kumom Sinišom.

U veljači 1997. identifikacijom je potvrđeno da su Branimir Polovina, radijski tehničar, i Siniša Glavašević, novinar i urednik, ubijeni na Ovčari. Dva iznimno hrabra čovjeka, zahvaljujući čijoj sposobnosti je vukovarska istina došla do svih koji su ju željeli čuti, sahranjeni su jedan pokraj drugog na Mirogoju u Zagrebu.

Medij

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija