U Gradskom Muzeju Vukovar održana je javna tribina na temu Iseljavanje iz Hrvatske nakon pristupanja Europskoj uniji - moguće posljedice. Nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine svjedočimo porastu iseljavanja naših građana u druge zemlje članice. Posebice iz naše regije sve više mladih radno sposobnih ljudi, ali i čitavih obitelji napušta Hrvatsku u potrazi za boljim životom u drugim zemljama Europske unije. U medijima se prikazuju zabrinjavajuće prognoze demografskog razvoja. Je li trend iseljavanja iz Hrvatske zaista toliko zabrinjavajući ili možda donosi neke prednosti. Na ta pitanja odgovore na javnoj tribini dao je Drago Župarić iz Instituta za migracije i narodnosti.

- Studija pokazuje da prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, koji su dobiveni od MUP-a, tijekom 2015. godine iz Hrvatske se ukupno iselilo 29.651 građanin, a da je pri tome je oko 12.000 ljudi uselilo u Hrvatsku. To pokazuje da imamo negativnu migracijsku bilancu što je nastavak trenda započetog 2009. godine. Moguće je da su ti podaci nedostatni i da se radi o puno većim brojkama onih koji iseljavaju jer nisu imali obavezu odjave prilikom odlaska iz zemlje – rekao je Župarić.

Problem koji mnogi stručnjaci spominju je manjak registra stanovništva. Podaci bi bili puno jasniji i precizniji jer bi taj registar bilježio broj stalno i privremeno prisutnih stanovnika kao i onih useljenih. Ipak trend iseljavanja, u odnosu na druge zemlje poput Poljske i Rumunjske, iz kojih je ulaskom u EU iselilo milijun ljudi, nije toliko katastrofičan ali je zabrinjavajući.

- Podaci su zabrinjavajući jer pokazuju trend rasta broja iseljenih, a razlog tome su loši ekonomski parametri, sve veći broj radno sposobnog stanovništva odlazi iz zemlje što će dugoročno utjecati na destabilizaciju porezne i mirovinske strukture. Zabrinjavajući je trend odlaska čitavih obitelji, dok su prošlim vremenima odlazile samo glave obitelji. Bitno je i to  što neki iseljenici odlazak shvaćaju kao konačan čin, dakle oni koji odlaze namjeravaju ostati u tim zemljama u koje su emigrirali – kaže Župarić.

Po njegovim riječima u prošlim vremenima u Hrvatsku su se useljavali ljudi iz okolnih zemalja ponajviše iz Bosne i Hercegovine dok se nakon ulaska Hrvatske u EU bilježi povećan broj useljenika iz zemalja članica, ali veće studije o razlozima njihovog dolaska nisu rađene osim što je poznato da dio njih dolazi zbog zaposlenja i spajanja obitelji. Također je povećan broj useljenika iz Azije i Afrike.

- Regija koja je najviše pogođena iseljavanjem je Slavonija, odnosno pet slavonskih županija, a da je pri tome najviše ljudi iselilo iz Požeško-slavonske županije. To nije nikakav novi trend. Demografi su upozoravali, još od `70-ih godina prošlog stoljeća, da sve više stanovništva napušta sela i odlazi u veće makro regionalne centre ili glavni grad, a danas je novost da to preskaču i odlaze odmah u inozemstvo. To je zabrinjavajuće – kazao je Žuaprić i dodao za kraj da Hrvatska treba ulagati u mjere zadržavanja potencijalnih migranata na način da poboljša ekonomske parametre, a s druge strane bi trebalo ulagati u mjere povratka onih koji su već iselili.

Stjepan Prutki, ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru kaže da iseljeništvo nije uvijek samo po sebi nužno značilo problem te da ono može značiti i određeni boljitak.

- Stvar je samo kako će vlasti povezati strukture i učiniti njihov život smislenim, precizirati događanja koja će povezati te manjine s nama, a pametnim pristupom država treba stvoriti poveznicu između državnih i društvenih institucija te svih dionika kako bi društvo imalo koristi od onoga što zovemo iseljeništvo – zaključio je Prutki. 

Javna tribina organizirana je u suradnji zaklade Friedrich Ebert Siftung iz Zagreba i Europskog doma Vukovar.