Povodom Dana Grada Vukovara razgovarali smo s Ivanom Penavom, aktualnim gradonačelnikom koji se, nakon jedanaest godina neprekinutog mandata, odlučio povući i ne kandidirati za novi mandat na lokalnim izborima u svibnju. U svom posljednjem intervjuu za portal hrv.hr i Vukovarske novine u funkciji gradonačelnika, Penava otvoreno govori o izazovima, postignućima i viziji budućnosti Vukovara, ali i o vlastitoj političkoj ostavštini. Osvrnuo se na gospodarske, društvene i obrazovne pomake, te istaknuo ključnu ulogu zajedništva i ljudi u izgradnji suvremenog Vukovara.
• Gospodine Penava, osvrćući se na čitavo razdoblje koje ste proveli na čelu grada Vukovara, koji bi bili ključni projekti i iskoraci koje biste izdvojili kao najznačajnije u proteklih 11 godina?
- Jako je teško sažeti sve što smo radili kroz 11 godina mandata, jer obuhvaća gotovo sve segmente društvenog života. Ali ako moram istaknuti ono najvažnije, to je promjena energije i ambijenta koji danas vladaju u Vukovaru. Kada se vratimo unatrag, grad je bio bez ljudi, radnih mjesta, a atmosfera teška i napeta. Bili smo redoviti u rubrikama crne kronike. No, uložili smo ogromnu energiju, donijeli niz ispravnih poteza i Vukovar učinili poželjnim mjestom za živjeti.
„Vukovar je od zatvorenog i napaćenog grada postao grad susreta, sadržaja, radosti i razvoja.“
• Na što konkretno mislite kad govorite o toj transformaciji grada?
- Uzmite za primjer turizam. Prije 11 godina Vukovar gotovo da nije imao turističku ponudu. Mogli ste eventualno prošetati i pojesti kuglicu sladoleda i to je bilo sve. Danas, Vukovar je grad s bogatom i raznolikom ponudom od Gradskog muzeja, Muzeja vučedolske kulture, Vukovarskog vodotoranja, bazena, uskoro i adrenalinskog park u Adici, šetnica uz Vuku i Dunav. Ljudi dolaze iz cijele Hrvatske i inozemstva, obilaze atrakcije, zadržavaju se više dana, troše novac, otvaraju se nova radna mjesta u turizmu i ugostiteljstvu. Promijenili smo percepciju Vukovara iz „grada slučaja” u grad života. Grad koji je bio zatvoren, zamišljen u boli i sjećanjima, otvorio se prema budućnosti i postao mjesto susreta, sadržaja, radosti i razvoja. To je rezultat rada na svim razinama, od infrastrukture, uređenja prostora, do stvaranja pozitivnog ambijenta i slike grada koji zna kamo ide. S punim optimizmom gledamo u nastavak izgradnje obaloutvrda na Dunavu, ulaganja u Adicu i projekte koji još više otvaraju grad prema njegovim prirodnim ljepotama i turističkim potencijalima. Takva promjena nije došla preko noći, ali danas s ponosom možemo reći da je Vukovar ponovno grad u koji se dolazi s divljenjem.
Pozitivni gospodarski procesi
• Kako je izgledao gospodarski razvoj u Vašem mandatu i kako biste opisali trenutno stanje gospodarstva?
- Krenulo je s otvaranjem Yasenke, a nastavilo se ulaskom ozbiljnih investitora, poput Walter Königa, Enicon Aerospace, avionske industrije koja proizvodi dijelova za Airbus, svi su oni danas ovdje. Mnogi nisu vjerovali da je to moguće. Pokrenuli smo i Vukovarsko pivo, na što sam posebno ponosan, dobili trgovačke centre, popunili gospodarsku zonu, izgradili Poslovno-inovacijski centar. Vukovar je danas moderno trgovačko i poslovno središte Vukovarsko-srijemske županije. Prije 11 godina obećao sam 500 novih radnih mjesta. Danas ih je preko 2.000 više nego tada. To nije došlo samo od sebe. To je rezultat napornog rada gradske uprave, suradnje s ministarstvima, poduzetnicima, investitorima. Od zaboravljenog industrijskog grada, Vukovar je postao središte pozitivnih gospodarskih procesa. Žalosno je što neki političari to ignoriraju i iznose neosnovane kritike. Voditi tvrtke nije lako. Morate biti prisutni 24 sata dnevno, imati viziju, hrabrost i odgovornost. Svi koji su to radili znaju o čemu govorim.
„Prije 11 godina obećao sam 500 novih radnih mjesta. Danas ih je preko 2.000 više nego tada.“
• Kako komentirate razvoj gospodarstva uz Dunav i granice?
- Vukovar ima izniman položaj, ali nas trenutno ograničava to što smo na šengenskoj granici. Okruženi smo zemljama koje nisu dovoljno gospodarski jake i koje imaju političku nestabilnost. Luka Vukovar ima ogroman potencijal, ne samo za grad nego i za regiju. Njezin puni kapacitet može se ostvariti tek kada se stvore stabilni odnosi i kada susjedne zemlje počnu razvijati svoju infrastrukturu. Radimo na tome da maksimalno iskoristimo svoj položaj, a vjerujem da će se u budućnosti otvoriti nove mogućnosti za trgovinu, logistiku i suradnju.
• Uspjeli ste ojačati i obrazovnu sliku grada?
- Apsolutno. Od samog početka mandata znali smo da bez kvalitetnog obrazovanja nema ni dugoročnog razvoja. Posebno sam ponosan na sve što smo učinili za Veleučilište Lavoslav Ružička. Uspjeli smo izgraditi prvi studentski dom u Vukovaru, i to u gotovo nemogućim rokovima, što je otvorilo vrata brojnim studentima iz drugih krajeva Hrvatske. Time smo stvorili uvjete za dolazak mladih ljudi u grad, a nakon toga su uslijedile investicije iz europskih fondova koje su omogućile preseljenje Veleučilišta u obnovljeni Radnički dom. Riječ je o suvremeno uređenim prostorima koji odgovaraju potrebama modernog obrazovanja. Ovih dana privodimo kraju i izgradnju studentske menze, što će dodatno povećati standard studentskog života. Prošireni su i obrazovni programi, a samim time povećan je i broj studenata. To nije samo ulaganje u infrastrukturu, to je ulaganje u budućnost Vukovara. Uz visoko obrazovanje, radili smo i na osnovnim i srednjim školama. Obnovili smo Osnovnu školu Nikole Andrića, pripremamo sve osnovne škole za jednosmjensku nastavu, čime ćemo osigurati bolje uvjete učenicima i nastavnicima. Ulagali smo i u dodatne sadržaje – obnovljena je i zgrada internata za interventnu policiju, a brojne inicijative za stručno usavršavanje mladih i nastavnog kadra su također pokrenute. Vukovar postaje grad obrazovanja, grad znanja i to je put kojim moramo nastaviti.
„Ulaganje u obrazovanje nije trošak, nego temelj svakog budućeg uspjeha našeg grada.“
Simboli grada koji žive
• Ne smijemo zaboraviti ni simbol Vodotornja?
- Tako je. Vukovarski vodotoranj nije samo građevina, već emocionalni i nacionalni simbol otpora, hrabrosti i ustrajnosti. Mnogi su govorili da će se urušiti, da ga nije moguće obnoviti, ali nismo se dali pokolebati. Vjerovali smo u snagu zajedništva i domoljublja te smo ga obnovili vlastitim snagama. Danas tamo radi tridesetak ljudi, objekt je u cijelosti samoodrživ i svakodnevno ga posjećuju građani iz cijele Hrvatske i dijaspore. Postao je ne samo spomenik žrtvi i obrani, već i simbol novog Vukovara, ponosnog, uspravnog i dostojanstvenog. Jednako važan projekt bila je i nova Gradska tržnica. Iako su mnogi sumnjali u potrebu njezine izgradnje, realizirali smo jedan od najsuvremenijih objekata tog tipa u regiji. Tržnica danas živi svaki dan, okuplja ljude, čuva tradiciju, ali i nudi suvremeni sadržaj. Upravo su ovakvi projekti dokaz da Vukovar zna prepoznati što mu treba i kad drugi sumnjaju, mi gradimo.
• Na području socijalne politike također ste ostavili traga?
- Socijalna osjetljivost bila je jedan od stupova našeg djelovanja od samog početka. Znali smo da nijedan razvoj, koliko god bio infrastrukturno ili gospodarski snažan, ne vrijedi ako se zaborave oni najugroženiji. Zato smo otvorili Pučke kuhinje u Vukovaru i Borovu naselju koje svakodnevno osiguravaju topli obrok za oko 70 korisnika, i to u suradnji s Caritasom, potpuno financirane sredstvima Grada. Uz to, osigurali smo besplatne udžbenike za osnovnoškolce i na prijedlog kolege Domagoja Bilića, uveli besplatne vrtiće za sve obitelji. Time smo znatno olakšali svakodnevicu roditeljima i podigli razinu jednakosti među djecom. Socijalna politika nije bila samo zabilježena u dokumentima, nego provedena na terenu, u stvarnim potrebama građana. I to je ono što nas čini gradom po mjeri čovjeka.
„Turisti danas u Vukovar ne dolaze slučajno, dolaze s divljenjem.“
• Ne možemo ne spomenuti kulturu i sport?
- Naravno, jer kultura i sport su neizostavni dijelovi identiteta svakog grada. Posebno sam ponosan na to što smo uspjeli organizirati Sinjsku alku u Vukovaru, što je bio povijesni događaj. Alka je prvi put nakon 300 godina održana izvan Sinja i to upravo u Vukovaru, što je snažan simbol poštovanja i povezanosti unutar hrvatske baštine. Na kulturnom planu uveli smo brojne manifestacije koje su postale tradicija i koje okupljaju tisuće posjetitelja, primjerice Vukovar film festival. Na području sporta, izgrađeni su gradski stadion s atletskom stazom, gimnastička dvorana, novo boćalište na Lijevoj bari, BMX park i Zipline u Adici. Otvorili smo novu branu na Vuki, uredili Otok športova kao mjesto rekreacije i okupljanja, a uskoro će postojeća marina biti zamijenjena novom, modernom i većeg kapaciteta. Posebno mi je drago što smo uredili i stube fra Marka Kurolta koje vode do Franjevačkog samostana i crkve sv. Filipa i Jakova, koje su ne samo funkcionalan već i simboličan prostor duhovnosti i povijesti. Sve to čini mozaik ulaganja kojima Vukovar dobiva novo lice, ali i dušu koja okuplja ljude svih generacija.
• Gospodine Penava, s kojim se najvećim izazovima Vukovar suočava danas, a koje biste prilike izdvojili kao ključne za njegov budući razvoj?
- Vrlo jednostavno rečeno, glavni izazov danas je demografija. Kao i cijela Hrvatska, pa i veći dio Europe, i mi se suočavamo s padom broja stanovnika. Kada sam preuzeo dužnost, glavni problem bila su radna mjesta. Danas smo, zahvaljujući brojnim ulaganjima i otvorenim tvrtkama, doživjeli ekspanziju radnih mjesta. No, problem ostaje broj ljudi. Volio bih da imamo 30 tisuća stanovnika, ali to je cilj za koji moramo stvarati preduvjete. To uključuje i stvaranje ambijenta u kojem će se ljudi početi vraćati, ostajati i graditi svoje obitelji upravo u Vukovaru.
• Koji su to preduvjeti?
Obrazovana radna snaga. Ljudi ponekad zanemare važnost kadra, ali kada treba naći majstora za perilicu, krov ili stolariju, shvatimo koliki je problem. I to ne samo u obrtničkim zanimanjima, nego i među inženjerima i visokoobrazovanima. Nedostatak kvalificiranih radnika utječe na sve sfere života i usporava razvoj. Potrebno je sustavno ulagati u obrazovanje, povezati obrazovne institucije s gospodarstvom i mladima dati priliku da se razviju i ostanu u svom gradu. Bez toga nećemo moći ni razvijati gospodarstvo ni jamčiti kvalitetan život.
Mladi su budućnost grada
• Kolika je uloga mladih u budućnosti Vukovara i što Grad poduzima kako bi ih zadržao?
- Mladi su srce i snaga svakog grada, a njihova prisutnost i perspektiva presudni su za budućnost Vukovara. Svjesni smo da im ne možemo ponuditi samo radno mjesto i očekivati da ostanu. Moramo im dati razloge za ostanak, prostor za napredak i nadu za budućnost. Zato smo, uz stvaranje radnih mjesta, provodili i niz mjera koje im olakšavaju život i motiviraju ih da ovdje stvaraju svoje obitelji. Uveli smo besplatne vrtiće, pokrenuli sufinanciranje zemljišta za mlade obitelji koje žele graditi svoj dom, a kroz dodjelu kadrovskih stanova stvaramo uvjete da u Vukovar dođu i ostanu potrebni stručnjaci. Osigurali smo prostore za kulturna, sportska i društvena okupljanja mladih, jer znamo da grad nisu samo zgrade i ceste, grad su ljudi i život u njemu. Veleučilište Lavoslava Ružičke postalo je mjesto koje privlači mlade iz čitave Hrvatske, a sve više njih odlučuje ostati i nakon diplome. Pokrenuli smo projekte koji nisu samo infrastrukturni, već stvaraju nove mogućnosti, od studentskog doma i menze do programa podrške zapošljavanju. Činimo sve kako bismo Vukovar učinili ne samo mjestom za rad, već mjestom za život, rast, ljubav i ostanak. Jer budućnost ovog grada neće graditi investicije, nego ljudi koji u njega vjeruju.
„Kada sam došao, govorilo se o radnim mjestima. Danas govorimo o kvaliteti života i vraćanju ljudi.“
Politička ostavština i vizija budućnosti
• Koji su Vaši osobni ciljevi za Vukovar u budućnosti?
- U fokusu mojih osobnih ciljeva za budućnost Vukovara su projekti koji će dodatno unaprijediti kvalitetu života i ojačati razvojne potencijale grada. Među najvažnijima svakako su dovršetak projekta Hotela Dunav koji će predstavljati snažan iskorak u turističkoj ponudi grada, kao i izgradnja cestovne obilaznice koja će rasteretiti promet kroz središte grada i povećati sigurnost naših sugrađana. Trenutno radimo na energetskoj obnovi Osnovne škole Blage Zadre u Borovu naselju, čime želimo dodatno podići standard obrazovanja. Tu su i projekti izgradnje šetnice uz Dunav i Vuku, finalizacija radova na adrenalinskom parku u Adici... Poseban naglasak stavljam na gospodarsku zonu Dunav, koju želimo maksimalno osnažiti i opremiti za dolazak novih investitora. Također, potrebno je odlučno pristupiti problemima poput restrukturiranja Borova i konačno pronaći dugoročno održiva rješenja za tvrtku koja je desetljećima bila simbol Vukovara. Želim da sve ono što smo pokrenuli kroz proteklih 11 godina bude temelj za novu fazu rasta i razvoja. Vukovar zaslužuje biti moderan, samoodrživ i gospodarski snažan grad, u kojem ljudi ne samo da ostaju, već se i vraćaju. To je vizija u koju vjerujem i kojoj ću, bez obzira na funkciju, uvijek davati svoj puni doprinos.
„Naša je zadaća bila otvoriti grad prema budućnosti i to smo uspjeli.“
• Gospodine Penava, s obzirom na Vaše povlačenje s dužnosti gradonačelnika, što poručujete sugrađanima nakon 11 godina mandata, te kakav program ste pripremili povodom Dana Grada?
- Čuvam duboku zahvalnost prema svim sugrađanima koji su vjerovali u viziju, sudjelovali u promjenama i zajedno s nama gradili današnji Vukovar. Vjerujem da smo zajedno postavili temelje za novo poglavlje, s još više nade, ponosa i zajedništva. Upravo zato, pozivam sve da zajedno proslavimo blagdan sv. Filipa i Jakova, nebeskih zaštitnika Vukovara. Treći svibanj simbolizira ponos i slavlje. Program je bogat i raznolik od festivala "Svi zaJEDNO HRVATSKO NAJ", koncerata Dalmatina, Nine Badrić, Magazina i mnogih drugih, dječjih sadržaja, dobre hrane i mnogo osmijeha. Vukovar danas živi i raste, neka tako ostane i dalje, u miru, zajedništvu i ljubavi prema vlastitom gradu. Istinski sam zahvalan na povjerenju sugrađana. Ostavština nije samo u projektima, nego i u ljudima, energiji, ponosu. Vukovar je danas prepoznat kao grad koji raste, živi i inspirira. S ponosom predajem štafetu onima koji dolaze.