Klimatske promjene već skupo plaćamo
Na Dan planeta Zemlje poruke odaslane javnosti iz političkih, stručnih i nevladinih krugova su jedinstvene – svijest treba rasti, ali Hrvatska i dalje kaska u konkretnim potezima. Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Dušica Radojčić upozorava da se zemlja ne priprema ozbiljno za klimatske promjene, iako već sada među najviše u EU plaća njihove posljedice u odnosu na BDP.
Poseban problem vidi u slaboj provedbi zakona i nedovoljnom nadzoru, uključujući zaštitu područja Natura 2000 i borbu protiv ilegalnog gospodarenja otpadom. Upozorava i na alarmantan gubitak bioraznolikosti.
Betonizacija obale i profit ispred struke
Kritike idu i na račun prostornog planiranja – obala se, tvrdi, i dalje nekontrolirano betonira, dok urbanizam ustupa mjesto brzom profitu. Primjeri korupcije dodatno potkopavaju povjerenje u sustav zaštite okoliša.
Država najavljuje milijarde za zelenu tranziciju
Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije poručuju da Hrvatska koristi snažne europske financijske mehanizme. U igri je više od 1,6 milijardi eura kroz Socijalni plan za klimatsku politiku, uz dodatnih 1,3 milijarde iz Modernizacijskog fonda.
Novac se ulaže u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore i dekarbonizaciju prometa, a dio sredstava već je iskorišten za projekte poput solarnih elektrana, baterijskih sustava i novih vlakova.
Energija sunca i vjetra kao ključ neovisnosti
Iz Greenpeacea poručuju da Hrvatska mora iskoristiti vlastite potencijale. Sunce i vjetar, ističu, danas su najbrži i najjeftiniji put prema energetskoj sigurnosti, dok ovisnost o fosilnim gorivima nosi i političke i ekonomske rizike.
Priroda pod pritiskom, voda posebno ugrožena
WWF upozorava na dramatične posljedice onečišćenja, osobito rijeka i mora, te naglašava da je povezivanje prirodnih staništa ključno za očuvanje bioraznolikosti. Poljoprivreda pritom može biti i dio rješenja – ali samo ako je održiva.
Građani sve glasniji protiv štetnih projekata
Zelena akcija ističe sve snažniji otpor lokalnih zajednica. Od Gospića do sjevera Hrvatske, građanske inicijative uspijevaju zaustaviti ili preispitati projekte koji prijete okolišu.
Poruka je jasna – bez pritiska javnosti mnogi bi projekti prošli bez ozbiljne kontrole, a upravo građanski angažman često pokreće reakcije institucija.