U emisiji Mozaik 8 Hrvatskog radija Vukovar govorilo se o životu mađarske nacionalne manjine, očuvanju jezika i kulture, demografskim izazovima, radu manjinskih institucija te suradnji s matičnom državom Mađarskom
Što znači čuvati vlastiti identitet u gradu u kojem živimo? Koliko su za očuvanje jedne zajednice važni jezik, običaji, kultura i mjesta okupljanja te kako sve to prenijeti na nove generacije u vremenu kada se broj stanovnika smanjuje, a mladi sve češće odlaze?
Upravo su to bila neka od pitanja emisije Mozaik 8 Hrvatskog radija Vukovar, u kojoj je ovog ponedjeljka gostovala Rozalija Jakumetović, predsjednica Udruge Mađara grada Vukovara i predsjednica Vijeća mađarske nacionalne manjine Vukovarsko-srijemske županije.
Razgovor je bio posvećen životu Mađara u Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji, položaju nacionalnih manjina u Hrvatskoj, očuvanju identiteta, jezika i kulturne baštine, ali i izazovima s kojima se manjinska zajednica susreće.
Demografija jedan od najvećih izazova
Mađarska nacionalna manjina jedna je od nacionalnih manjina priznatih u Republici Hrvatskoj, a njezini pripadnici tradicionalno su najbrojniji na području istočne Hrvatske, osobito u Osječko-baranjskoj županiji. Manja, ali aktivna zajednica postoji i na području Vukovarsko-srijemske županije, uključujući Vukovar.
U emisiji je bilo riječi o promjenama broja pripadnika mađarske nacionalne manjine kroz posljednja desetljeća te o tome kako se opći demografski trendovi odražavaju i na život manjinskih zajednica.
Smanjenje broja stanovnika, iseljavanje mladih i starenje stanovništva predstavljaju izazov koji nadilazi granice pojedine nacionalne manjine. Za manje zajednice taj je problem još izraženiji jer se smanjuje broj ljudi koji svakodnevno koriste manjinski jezik, sudjeluju u kulturnim aktivnostima i prenose običaje na nove generacije.
U razgovoru se zato otvorilo i pitanje budućnosti mađarske zajednice u Vukovaru, kako osigurati da identitet ostane živ i vidljiv te da se ne svede samo na povremeno obilježavanje blagdana i kulturnih događaja.
Jezik, kultura i običaji čuvaju identitet
Jedna od središnjih tema emisije bila je očuvanje mađarskog jezika.
Jezik je mnogo više od sredstva komunikacije. Njime se prenose obiteljske priče, pjesme, običaji i način na koji jedna zajednica pamti vlastitu prošlost. Upravo zato pitanje njegova očuvanja postaje posebno važno kada mlađe generacije sve rjeđe koriste manjinski jezik u svakodnevnom životu.
Razgovaralo se o tome govore li mađarski jezik mlađe generacije, ali i kako ga učiniti dovoljno bliskim i zanimljivim djeci i mladima kako bi ga doživjeli kao vrijednost, a ne samo kao nasljeđe prethodnih generacija.
Kultura pritom ima važnu ulogu. Kulturne aktivnosti, okupljanja, pjesme, plesovi i običaji omogućuju zajednici da svoj identitet živi, a ne samo čuva kao uspomenu.
Upravo zato udruge nacionalnih manjina imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu svojih članova. One stvaraju prostor za druženje, organiziraju kulturne programe i okupljaju pripadnike zajednice različitih generacija.
Vijeća nacionalnih manjina i suradnja s institucijama
U drugom dijelu emisije razgovaralo se o političkoj i institucionalnoj zastupljenosti nacionalnih manjina.
Posebna je pozornost posvećena radu Vijeća mađarske nacionalne manjine Vukovarsko-srijemske županije, čija je predsjednica Rozalija Jakumetović. Vijeća nacionalnih manjina jedan su od mehanizama putem kojih pripadnici manjinskih zajednica mogu sudjelovati u javnom životu i artikulirati svoje potrebe i interese.
Bilo je riječi i o odnosu manjinske zajednice s lokalnom i regionalnom samoupravom te o važnosti suradnje s institucijama Republike Hrvatske.
Kako je istaknuto u emisiji, očuvanje manjinskog identiteta ne može biti isključivo odgovornost same manjinske zajednice. Potrebni su i razumijevanje, podrška i otvorenost šire društvene zajednice.
Istodobno, pripadnost nacionalnoj manjini ne isključuje pripadnost hrvatskom društvu. Naprotiv, očuvanje vlastitog jezika i kulturnog identiteta može postojati usporedno s punim sudjelovanjem u društvenom životu Hrvatske.
Veze s matičnom državom važan dio života zajednice
Posebna tema razgovora bila je i suradnja s Mađarskom kao matičnom državom mađarske nacionalne manjine.
Prekogranična suradnja može otvoriti prostor za kulturne programe, razmjenu iskustava, povezivanje udruga i institucija te dodatne mogućnosti za očuvanje jezika i kulturne baštine.
Za zajednice koje žive uz granicu takve veze imaju dodatnu vrijednost. One omogućuju da manjina istodobno bude čvrsto ukorijenjena u lokalnoj sredini u kojoj živi i povezana s jezičnim i kulturnim prostorom kojemu pripada.
U razgovoru se tako otvorilo i šire pitanje, kako pronaći ravnotežu između očuvanja vlastitog identiteta i aktivnog sudjelovanja u društvu kojemu pripadamo.
Jer identitet nije samo ono što nas razlikuje od drugih. On je i ono što nosimo sa sobom, prenosimo drugima i ostavljamo generacijama koje dolaze.
Upravo je to bila glavna poruka emisije Mozaik 8, jedan jezik može sačuvati obiteljsku priču, pjesma može prenijeti sjećanje, a običaj može povezati generacije. Za malu zajednicu ponekad je dovoljno imati ljude koji će se okupiti, govoriti svojim jezikom, zapjevati svoju pjesmu i djeci pokazati odakle dolaze.
A očuvanje identiteta tada prestaje biti samo pitanje prošlosti i postaje pitanje budućnosti.
Mozaik 8 je vodio Robert Rac.