U emisiji Hrvatskog radija Vukovar govorilo se o knjizi Borivoja Čalića o Vukovarcu koji je ostavio trag u medicini, psihoanalizi i kazalištu, projektima Općine Negoslavci te 41. manifestaciji „Mikluševci 2026.“
Tri različite priče, ali zajednička tema - ljudi, njihova baština, identitet i nastojanje da se ono vrijedno sačuva i prenese budućim generacijama. Upravo su to bile teme emisije „Mozaik 8“ Hrvatskog radija Vukovar, emisije posvećene životu, kulturi i pitanjima nacionalnih manjina.
U emisiji emitiranoj 28. rujna govorilo se o petom Klein film festivalu u Vukovaru i knjizi „Dr. Hugo Klein“ autora Borivoja Čalića, obilježavanju Dana Općine Negoslavci te 41. kulturnoj manifestaciji „Mikluševci 2026.“.
Život Vukovarca koji je povezao medicinu, psihoanalizu i kazalište
Klein film festival u Vukovaru i ove je godine bio prilika za podsjećanje na život i djelo dr. Huga Kleina, Vukovarca čiji je profesionalni put obuhvatio različita područja, od medicine i neuropsihijatrije do psihoanalize, kazališne režije i pedagogije.
U sklopu otvorenja petog izdanja festivala predstavljena je knjiga „Dr. Hugo Klein“ autora Borivoja Čalića, koji je o Kleinu već pisao, ali je ovoga puta istraživanje proširio novim dokumentima, fotografijama i podacima o njegovu životu i obitelji.
Čalić je u razgovoru za „Mozaik 8“ istaknuo kako je tijekom istraživanja naišao na različite izvore, od arhivske dokumentacije i matičnih knjiga do fotografija, stručne literature te zapisa Kleinovih učenika i suradnika. Posebnu vrijednost imaju i pojedini dokumenti koji donose nove detalje o njegovu životu.
Hugo Klein rođen je u Vukovaru, a nakon školovanja svoj je profesionalni put nastavio izvan rodnoga grada. Kao liječnik radio je u psihijatrijskim ustanovama i specijalizirao neuropsihijatriju, a potom se sve intenzivnije bavio psihoanalizom. Važan dio njegova profesionalnog razvoja bio je povezan i sa Sigmundom Freudom.
Njegov život, međutim, nije ostao vezan samo uz medicinu. Nakon pedesete godine okrenuo se kazalištu te postao redatelj i kazališni pedagog. Na akademiji je radio s budućim redateljima, a njegovo znanje iz medicine i psihologije utjecalo je i na način na koji je pristupao kazalištu i radu s glumcima.
Čalić je govorio i o Kleinovu odnosu s Freudom, njegovu karakteru te interesu za psihoanalizu. Klein je ostavio trag i u književnosti, a psihološka znanja koristio je u tumačenju književnih djela i radu na kazališnim predstavama.
Poseban dio razgovora odnosio se na njegove vukovarske početke. Jedan od prvih značajnijih susreta s kazalištem dogodio se upravo u rodnom gradu, kada je u Grand hotelu gostovalo Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka s predstavom „Hasanaginica“. Klein je tada bio dio tamburaškog orkestra koji je vodio gimnazijski profesor, a taj je događaj, prema Čalićevu istraživanju, bio jedan od ranih dodira s kazalištem.
Kleinov život obilježile su i ratne godine. Tijekom Drugoga svjetskog rata preživio je u Beogradu koristeći promijenjeni izgled i lažne dokumente. Čalić je u razgovoru posebno izdvojio i njegov dnevnik, koji mu je služio kao svojevrstan način suočavanja s ratnim okolnostima. No, pred kraj rata uništeni su njegova knjižnica i dnevnik, čime je dio osobne povijesti zauvijek izgubljen.
Knjiga „Dr. Hugo Klein“ tako otvara prostor za ponovno upoznavanje s Vukovarcem čiji je život bio ispunjen različitim profesionalnim i kulturnim interesima, ali i brojnim povijesnim okolnostima koje su obilježile njegovo vrijeme.
Negoslavci između realiziranih projekata i novih planova
Druga tema emisije odvela je ekipu „Mozaika 8“ u Negoslavce, gdje je održana svečana sjednica povodom Dana Općine.
Okupljanje predstavnika lokalne samouprave, društvenog i kulturnog života te gostiju iz okolnih općina bilo je prilika za osvrt na ono što je u općini napravljeno, ali i na projekte koji bi trebali obilježiti njezino buduće razdoblje.
Načelnik Općine Negoslavci Dušan Jeckov govorio je o nastojanjima da se kontinuirano poboljšavaju uvjeti života stanovnika, pri čemu je posebno izdvojio ulaganja u obrazovanje i infrastrukturu.
Među najznačajnijim projektima nalazi se investicija vrijedna 3,5 milijuna eura, koja obuhvaća izgradnju školske sportske dvorane i prilagodbu Osnovne škole Negoslavci za organizaciju jednosmjenske nastave.
Uz načelnika Jeckova, o razvoju Negoslavaca i suradnji s lokalnom samoupravom govorili su i vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić te zamjenik župana iz reda srpske zajednice Srđan Jeremić.
Svečanost je završena glazbenim programom Vokalno-instrumentalnog sastava „Venac“ iz Borova, nakon čega je nastavljeno druženje domaćina i gostiju.
„Mikluševci 2026.“ - tradicija koja živi kroz pjesmu, ples i mlade
Treća priča u emisiji bila je posvećena rusinskoj zajednici i 41. kulturnoj manifestaciji „Mikluševci 2026.“, održanoj 25. i 26. rujna.
Dvodnevni program organizirao je KUD „Joakim Govlja“ Mikluševci, društvo koje već više od četiri desetljeća okuplja članove zajednice oko pjesme, plesa, jezika i tradicije.
Program je započeo izložbom rukotvorina „Iz bakine škrinje“, nakon koje je održana Večer prijateljstva, pjesme i plesa. Predstavili su se domaći KUD „Joakim Govlja“, rusinsko društvo „Joakim Hardi“ iz Petrovaca i pjevačka skupina KUD-a „Matija Gubec“ iz Sotina. Večer je završena druženjem uz tamburaše i kotlić.
Subota je bila rezervirana za tradicionalnu smotru „Pozdrav ravnici“, na kojoj su nastupila rusinska kulturna društva, ali i gosti drugih nacionalnosti. Manifestacija je ponovno pokazala koliko su ovakvi susreti važni za povezivanje društava i njegovanje kulturne baštine.
O ovogodišnjoj manifestaciji, radu društva i izazovima s kojima se susreću govorila je Lesya Mudri, potpredsjednica KUD-a „Joakim Govlja“ Mikluševci.
Posebno je istaknula pitanje uključivanja mladih. Kulturna društva danas se suočavaju sa sve manjim interesom dijela mladih za aktivno sudjelovanje, zbog čega se u Mikluševcima nastoji upravo kroz djecu i mlade osigurati nastavak tradicije.
KUD „Joakim Govlja“ trenutno okuplja između 30 i 40 aktivnih članova, a tijekom godine sudjeluje na brojnim gostovanjima i nastupima te organizira vlastite programe.
Upravo su takva okupljanja, istaknuto je u emisiji, više od samih kulturnih događaja. Ona stvaraju prostor za susrete, čuvaju jezik, pjesmu, ples i običaje te mlađim generacijama omogućuju da upoznaju i dožive baštinu svoje zajednice.
Tri priče, jedna zajednička tema
Od biografije Vukovarca koji je ostavio trag u različitim područjima kulture i znanosti, preko razvoja lokalne zajednice u Negoslavcima, do nastojanja rusinske zajednice u Mikluševcima da sačuva svoju tradiciju, emisija „Mozaik 8“ donijela je tri različite perspektive života zajednica na području Vukovara i okolice.
Zajednički im je naglasak na ljudima koji svojim radom, znanjem i angažmanom ostavljaju trag, ali i na potrebi da se iskustva i vrijednosti prenose na nove generacije.
Emisiju je vodio Robert Rac.