U emisiji „Mozaik 8“ Hrvatskog radija Vukovar govorilo se o životu ukrajinske nacionalne manjine, očuvanju jezika i kulturne baštine, radu UKPD-a „Ivan Franko“, važnosti Ukrajinskog doma, suradnji s lokalnom zajednicom te o novoj dimenziji života manjine nakon početka rata u Ukrajini
Vukovar je stoljećima prostor susreta različitih kultura, jezika, običaja i tradicija. Među zajednicama koje su utkane u njegovu društvenu i kulturnu povijest nalazi se i ukrajinska nacionalna manjina. Upravo je njezin položaj, svakodnevni život, očuvanje identiteta i izazovi s kojima se danas suočava bila tema ovotjednog izdanja emisije „Mozaik 8“ Hrvatskog radija Vukovar.
Gošća emisije bila je Vera Matušinski, potpredsjednica Ukrajinskog kulturno-prosvjetnog društva „Ivan Franko“ Vukovar, s kojom se razgovaralo o prošlosti i sadašnjosti ukrajinske zajednice, ali i o njezinoj budućnosti.
Jezik, kultura i običaji kao čuvari identiteta
Jedno od ključnih pitanja razgovora bilo je očuvanje ukrajinskog identiteta u vremenu demografskih promjena, iseljavanja i sve snažnijih procesa asimilacije.
Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, u Vukovaru se kao Ukrajinci izjasnilo 165 osoba, dok ih je na području Vukovarsko-srijemske županije bilo 323. No, brojke popisa ne govore uvijek cijelu priču o pripadnosti manjinskoj zajednici, osobito kada je riječ o ljudima ukrajinskog podrijetla koji se možda više ne izjašnjavaju nacionalno na isti način kao njihove prethodne generacije.
U emisiji se zato razgovaralo o tome koliko se ukrajinska zajednica promijenila tijekom posljednjih desetljeća te koliko su za njezinu budućnost važni jezik, obiteljska tradicija i uključivanje mladih.
Posebno mjesto u očuvanju identiteta ima Ukrajinsko kulturno-prosvjetno društvo „Ivan Franko“ Vukovar, koje okuplja pripadnike zajednice kroz različite kulturne i društvene aktivnosti. Dječje skupine, zbor, glazba, ples, običaji i manifestacije poput Dana ukrajinske kulture nisu samo prilika za predstavljanje ukrajinske baštine široj javnosti, nego i način da se ona prenosi s jedne generacije na drugu.
U razgovoru je bilo riječi i o tome mogu li upravo pjesma, ples, gastronomija i drugi elementi svakodnevne kulture biti najjednostavniji put do mladih te kako ih zainteresirati za vlastito nasljeđe u vremenu u kojemu imaju brojne druge mogućnosti i interese.
Ukrajinski dom kao mjesto susreta
Važan dio života ukrajinske zajednice danas predstavlja i Ukrajinski dom u Vukovaru. Nije riječ samo o prostoru u kojem se održavaju kulturni programi, već o mjestu okupljanja, druženja i očuvanja jezika i običaja.
U emisiji se govorilo o suradnji ukrajinske zajednice s Gradom Vukovarom i Vukovarsko-srijemskom županijom, ali i o financiranju rada manjinskih udruga te važnosti potpore lokalne i regionalne samouprave, Savjeta za nacionalne manjine i drugih institucija.
Poseban naglasak stavljen je na suradnju s drugim nacionalnim manjinama koje djeluju u Vukovaru. Grad u kojemu žive pripadnici različitih nacionalnih zajednica upravo kroz takvu suradnju može pokazati da različitosti nisu prepreka, nego dio njegova identiteta.
Razgovaralo se i o odnosima s matičnom državom, ukrajinskim institucijama, kulturnim organizacijama i drugim partnerima u Ukrajini. Povezanost s domovinom za manjinsku zajednicu nije samo pitanje prošlosti, nego i način upoznavanja mlađih generacija sa suvremenom Ukrajinom, njezinim jezikom, kulturom, književnošću i društvom.
Rat u Ukrajini promijenio je i život zajednice u Vukovaru
Posebnu dimenziju razgovoru dala je tema rata u Ukrajini. Nakon početka ruske agresije 2022. godine, u Hrvatsku, pa tako i na područje Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije, stigle su ukrajinske obitelji koje su morale napustiti svoje domove.
Za ukrajinsku zajednicu koja u Vukovaru živi desetljećima, dolazak ratnih izbjeglica značio je i novu vrstu odgovornosti. Ljudi koji su u Hrvatsku stigli iz Ukrajine trebali su pomoć oko brojnih svakodnevnih pitanja - od jezika i administracije do školovanja, smještaja i uključivanja u novu sredinu.
U emisiji se razgovaralo i o tome je li upravo vukovarsko iskustvo rata i prognanstva pridonijelo posebnom razumijevanju ljudi koji su iz Ukrajine stigli tražeći sigurnost.
Rat je pritom promijenio i odnos same zajednice prema matičnoj zemlji. Ono što je prije bilo kulturno i obiteljsko povezivanje s Ukrajinom dobilo je novu, snažniju i osobniju dimenziju. Briga za ljude u domovini, kontakti s institucijama i pomoć novim članovima zajednice postali su dio svakodnevice.
U razgovoru je otvoreno i pitanje koliko su se ljudi pristigli iz Ukrajine uključili u aktivnosti „Ivana Franka“ te jesu li sa sobom donijeli nove običaje, pjesme, iskustva i poglede na vlastitu kulturu.
Pogled prema budućnosti
Na kraju emisije otvoreno je i pitanje budućnosti ukrajinske zajednice u Vukovaru i županiji. Demografski pad, iseljavanje i asimilacija izazovi su s kojima se suočavaju mnoge manjinske zajednice, pa tako i ukrajinska.
No, očuvanje identiteta ne znači zatvaranje zajednice prema društvu u kojemu živi. Upravo suprotno - ukrajinska manjina svoj identitet čuva istodobno sudjelujući u životu Vukovara i Hrvatske.
„Mozaik 8“ tako je kroz razgovor s Verom Matušinski otvorio priču o zajednici koja svoj identitet čuva kroz jezik, pjesmu, kulturu i običaje, ali i kroz ljude koji se međusobno povezuju i pomažu.
Bila je to priča o prošlosti i sadašnjosti, ali prije svega o ljudima - onima koji desetljećima žive u Vukovaru i čuvaju trag svojih predaka, ali i onima koji su posljednjih godina u ovaj grad stigli iz Ukrajine, prisiljeni ratom napustiti vlastite domove.
Emisiju je vodio Robert Rac.