Istaknuti Vukovarci iz vremena Domovinskoga rata, poput hrvatskih branitelja Blage Zadre, Marka Babića i Danijela Rehaka, sahranjeni su na memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskoga rata.
Mnogi su znameniti Vukovarci iz povijesti u Vukovaru našli i vječno počivalište pa smo obišli vukovarska groblja i pronašli grobna mjesta nekih od njih.
Članovi grofovske obitelji Eltz prvo su pokapani u kripti crkve sv. Filipa i Jakova te od sredine 19. stoljeća u kapeli na groblju u Novom Vukovaru gdje i sada počivaju njihovi posmrtni ostatci. Također poznata vukovarska veleposjednička obitelj Paunović ima obiteljski mauzolej na Sajmištu, najpoznatiji je od njih Aleksa Paunović (1824. - 1899.) koji je bio vlasnik Grand hotela.
Seljakanje Stjepana Supanca
Liječnik Viktor Špicer (1814. - 1880.) utemeljio je vukovarsku bolnicu 1857. godine s deset postelja i vodio je tu bolnicu. Pokopan je na groblju u Novom Vukovaru, grob mu je održavan. Naišli smo i na podatak da je na tom groblju zajednička grobnica vojnika bana Josipa Jelačića koji su poginulu u ratu 1948. godinie, no podatke o njoj ni lokaciju nismo uspjeli doznati. Na groblju je i grobnicu Viktora Karlovskoga, poznatoga vukovarskoga arhitekta koji je projektirao neke zgrade u tvornici Borovo, s Franom Funtakom je projektirao stari vodotoranj u središtu grada, a projektirao je i most peko Vuke.
Stjepan Supanc (Vukovar 1891. - Vukvoar 1921.), radnički vođa, organizirao je kupnju Grand hotela i preuredio ga u Radnički dom. Ubijen je vojnoj raciji nakon proglašenja Obznane, pokopan bez nazočnosti javnosti po naredbi policije na Starom katoličkom groblju u Vukovaru, potom su njegovi posmrtni ostatci premješteni u drugu grobnicu na istom groblju gdje mu je izgrađen i spomenik, ali je onda 1987. godine slijedilo novo preseljenje u središte grada uz Radnički dom gdje mu je također podignuta bista, no ni tamo nije ostao zauvijek jer je opet ekshumiran prije petnaestak godina i vraćen na Staro katoličko groblje te sahranjen u malom neoznačenom grobu.
Psihologija kolektiva
Ljudevit Krašković (Vukovar, 1887. - Vukovar, 1975.) bio je pravnik, za I. svjetskoga rata radio na javnobilježničkim poslovima, potom kao odvjetnik. Objavio je priloge o zalaznini, tj. financijskom teretu ugošćivanja kralja, odnosno visokih dužnosnika u srednjem vijeku, o zračnom pravu, pravu prijenosa telegrafskih signala i pravilima podmorničkoga rata u raznim časopisima, a svjetskoj je javnosti poznat po predavanju o psihologiji masa održanom 1913. u Zagrebu te potom objavljenom knjižicom Psihologija kolektiviteta (Vukovar 1914.) budući da se tom knjigom služio i citirao ju znameniti psiholog Sigmund Freud u svojoj knjizi Psihologija mase i analiza ega. Spomenimo i da je tijekom svojih studija medicine u Beču Freudova predavanja iz psihoanalize pohađao, uz Freudovo dopuštenje, Vukovarac Hugo Klajn (Vukovar, 1894. – Beograd, 1981.), psihijatar i teatrolog koji je kasnije prevodio i priređivao Freudova djela.
Mađioničar svjetskoga glasa
Julije Diamant poznati je vukovarski rabin od 1893., potomak Židova prognanih iz Španjolske, sve do smrti 1932. godine nosio je titulu vukovarskoga i srijemskoga nadrabina. Bio je i predsjednik židovskoga suda, poliglot, humanitarac, pisao povijesti Židova... Sahranjen je na židovskom groblju u Vukovaru, no grob mu nismo uspjeli pronaći jer većina grobova, tako i njegov, nije održavana pa ih je prekrio bršljan.
Posjetili smo i pravoslavno groblje na Sajmištu u želji da pronađemo grob Sretena Obradovića Rete koji je bio svjetski poznati iluzionist i mađioničar te sa svojim timom posjećivao mnoge europske države. Nažalost, nismo uspjeli iako imamo podatak da je sahranjen na tom groblju.
Osnivač muzeja
Ante Eugen Brlić (Varaždin, 1895. - Vukovar, 1985.), muzealac i konzervator 1951. godine postao je direktor gradskoga muzeja, knjižnice i čitaonice u Vukovaru te do umirovljenja 1972. bio direktor Gradskoga muzeja Vukovar. Za njegove uprave vukovarskim muzejem preuređene su prostorije zgrade diližansne pošte u muzejski prostor koji je 1954. otvoren javnosti, 1959. otvorena je stalna galerijska izložba, a 1960. muzejska zbirka II. kongresa KPJ. God. 1966, uz povećani broj stručnog osoblja, započelo je preseljenje muzejskih zbirki u prostorije dvorca grofova Eltz gdje je 1972. stvoren stalni postav. Slikama iz zbirke Bauer i muzejskog fundusa osnovana je galerija u zgradi stare pošte, a 1971. otvoren suvremeno postavljen Spomen-muzej II. kongresa KPJ. Članke iz područja arhivistike, bibliotekarstva, kazališta, novinstva, kulturne povijesti, muzeologije i posebno kronike i povijesti Vukovara objavljivao je u dnevnom i lokalnom tisku te stručnim časopisima. Osnivač je Muzejskog društva Slavonije i Baranje, pokretač i urednik Glasnika slavonskih muzeja. Poslije smrti sahranjen je na groblju u Varaždinu, no prema informacijama članova obitelji prije nekoliko godina njegovi su posmrtni ostatci ekshumirani i prevezeni u Vukovar te sahranjeni na Starom katoličkom groblju u grobnici Musić, njegovo ime još nije napisano.
Poznati franjevci
Antun Dorn, hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti (Hrtkovci, 1923. – Vukovar, 1986.) radio je kao gimnazijski profesor u Vukovaru, potom u Institutu za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih nauka JAZU, a od 1963. u Gradskome muzeju u Vukovaru gdje je bio ravnatelj od 1979. godine. Vodio je arheološka istraživanja i na području Vukovara te Vučedola. Bavio se i poviješću medicine. Objavljivao je znanstvene radove. Sahranjen je na Starom katoličkom groblju u Vukovaru.
Na istom su groblju uz kapelicu Žalosne Gospe u zajedničkoj grobnici sahranjeni brojni vukovarski franjevci poput fra Marka Kurolta (1939. - 2011.) koji je zaslužan za spašavanje knjiga i druge građe iz franjevačkoga samostana u Vukovaru u vrijeme Domovinskoga rata. Tamo počiva i fra Marko Malović (1946. - 2018.) koji je u vrijeme okupacije Vukovara spasio relikvije sv. Bone. Sahranjen je i fra Marijan Glamočak (1946. - 2021.) koji je odrastao u Vukovaru, a možda je najpoznatiji franjevac iz Vukovara fra Placido Belavić (Karlovac 1868. - Vukovar 1957.) čiji posmrtni ostatci također počivaju u toj grobnici. Bio je hrvatski književnik i prevoditelj, osnivao je hrvatske katoličke župe u SAD-u. Napisao je više knjiga, spomenimo Crtice iz prošlosti Vukovara (1927.) i Povijest samostana i župe vukovarske (1928.).
Istaknuti Vukovarci iz vremena Domovinskoga rata, poput hrvatskih branitelja Blage Zadre, Marka Babića i Danijela Rehaka, sahranjeni su na memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskoga rata.