Rezultati testiranja istražne bušotine kod Osijeka dokazali su kako na tome području postoji geotermalni potencijal i time još jednom potvrdili mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.
Testiranjem i mjerenjima bušotine Osijek GT-1 (OsGT-1) utvrđena je ležišna temperatura viša od 100 °C, dok procijenjena toplinska snaga iznosi gotovo 5 MW. Kako je rekao gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, ti rezultati potvrđuju da Osijek raspolaže značajnim geotermalnim resursima, s potencijalom za primjenu u toplinarstvu, poljoprivredi te širem gospodarskom razvoju područja.
Naglasio je da je Osijek zeleni lider među najvećim hrvatskim gradovima, a ovim strateškim projektom, vrijednim više od 8 milijuna eura, koji se financira kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, potvrđen je i veliki geotermalni potencijal Osijeka.
-Geotermalna energija na ovaj način postaje lokalno dostupan i održiv izvor grijanja ne samo za naše sugrađane već i osječko gospodarstvo. Kroz ovaj važan projekt Osijek nastavlja svoj gospodarski, ali i zeleni rast – poručio je osječki gradonačelnik Ivan Radić.
Iz Agencije za ugljikovodike koja provodi istraživanja, a radove izvodi Crosco – naftni servisi d.o.o., član INA Grupe, poručuju kako je riječ o drugom uspješnom završetku istražnih aktivnosti u sklopu projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ nakon što je krajem lipnja ove godine potvrđen geotermalni potencijal u Velikoj Gorici.
-Stručni tim Agencije za ugljikovodike i Crosca ostvario je projektne ciljeve s još jednim pozitivnim rezultatima istraživanja geotermalnog potencijala. Geotermalna energija jedan je od najstabilnijih obnovljivih izvora, a našim istraživanjima potvrđujemo veliki potencijal ležišta u Panonskom bazenu i stratešku priliku za dugoročnu sigurnost opskrbe i dekarbonizaciju energetskog sustava - izjavio je Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.
U skladu s lokalnim geološkim značajkama i sukladno manjoj dubini ležišta, ležišne temperature u Osijeku su nešto niže nego u Velikoj Gorici. No, iako se geološki uvjeti i dubine ležišta Velike Gorice i Osijeka razlikuju, geotermalna energija ima dovoljno fleksibilnosti da se može prilagoditi lokalnim potrebama i učinkovito koristiti na održiv način. Preliminarni istražni prostori oba grada jasno potvrđuju da Hrvatska raspolaže raznolikom i vrijednom geotermalnom energijom koja može pridonijeti energetskoj tranziciji, potaknuti regionalni razvoj i ojačati energetsku neovisnost, poručuju iz AZU-a.
Nakon Osijeka i Velike Gorice, istražne aktivnosti se nastavljaju u Vinkovcima, a zatim i u Zaprešiću. Po završetku svih istražnih aktivnosti u Agenciji za ugljikovodike planiraju početi s izradom dodatnih bušotina na lokacijama s potvrđenim geotermalnim potencijalom. Naime, za ostvarenje punog potencijala geotermalnog sustava potrebno je uspostaviti proizvodno-utisni par koji omogućuje neprekidno i sigurno korištenje tog prirodnog resursa, priopćeno je.