Razgovarali smo s potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davidom Vlajčićem, ujedno i čelnikom Nacionalnog kriznog stožera za kontrolu i suzbijanje afričke svinjske kuge. U razgovoru ministar govori o aktualnom stanju na terenu, posljedicama po domaću proizvodnju, divljim svinjama, ali i o pomoći koja očekuje proizvođače.
Gospodine ministre, koliko je trenutno žarišta i koliki je broj svinja već eutanaziran?
- U Osječko-baranjskoj županiji trenutno imamo novo potvrđena žarišta afričke svinjske kuge na manjim gospodarstvima, konkretno u naselju Sveti Đurađ kod Donjeg Miholjca. Riječ je ponovno o nepoštivanju biosigurnosnih mjera, i to je činjenica koja nas frustrira jer, nakon svega što su prošli ljudi u Vukovarsko-srijemskoj i sada u Osječko-baranjskoj županiji, još uvijek postoje pojedinci koji nisu svjesni opasnosti koju ova bolest donosi. Samo na farmi Sokolovac procjenjuje se da će eutanaziji biti podvrgnuto gotovo 10 tisuća svinja, a ukupno smo, od početka izbijanja 2023. do danas, došli do brojke od oko 52 tisuće eutanaziranih svinja. To je već 5 % ukupnog svinjskog fonda u Republici Hrvatskoj, koji iznosi oko milijun grla. Ako se nastavi ovim tempom, taj postotak može vrlo brzo doseći 75 %. Posebno zabrinjava što Osječko-baranjska županija sama nosi gotovo 60 % ukupne proizvodnje svinja u Hrvatskoj i ako izgubimo Slavoniju, gubimo i hrvatsko svinjogojstvo.
Situacija na terenu sve ozbiljnija
Koliko je to opasno za domaću proizvodnju i prehrambenu sigurnost zemlje?
- Ogromno je to opterećenje. Hrvatska već godinama ne proizvodi dovoljno mesa za vlastite potrebe. Svako smanjenje broja svinja znači da će rasti potreba za uvozom, a to čini tržište nesigurnijim i ovisnijim o vanjskim faktorima. Zato smo osigurali četiri programa pomoći. Prvi je naknada za eutanazirane svinje po tržišnoj cijeni, drugi program pokriva izgubljenu dobit proizvođača kroz razdoblje od godinu dana, treći je namijenjen onima čije su svinje u zoni ograničenja gdje tržišna vrijednost naglo pada, a četvrti se odnosi na repopulaciju, dakle, obnovu stočnog fonda. To je izuzetno važno jer želimo ljudima omogućiti da, nakon što prođu sve kontrole, ponovno pokrenu proizvodnju. Ti programi su već pomogli stočarima u Lonjskom polju i na drugim područjima pogođenima sličnim bolestima, a pomoći će i slavonskim proizvođačima. Država stoji iza svinjogojstva i nastavit će ga podupirati i kroz posebne programe. Ovim programima Vlada šalje jasnu poruku, nitko neće ostati sam. Mi štitimo proizvođače, jer oni čuvaju i hrvatsko selo i domaću hranu.
Može li se čovjek zaraziti ako pojede meso zaražene svinje?
- Ne, afrička svinjska kuga nije bolest ljudi i nema nikakve opasnosti za ljudsko zdravlje. Međutim, to ne znači da meso zaražene životinje može završiti na tržištu. Takvo meso nije ni zdravo ni sigurno za konzumaciju. Moram naglasiti da lijek ni cjepivo za ovu bolest ne postoje. Svaka zaražena životinja u konačnici ugine, osim ako se prije toga ne provede eutanazija. Upravo zato inzistiramo na brzom otkrivanju i prijavljivanju sumnjivih slučajeva. Samo tako možemo ograničiti širenje.
Ljudski faktor je najveća prijetnja biosigurnosti
Koliku ulogu u širenju bolesti imaju divlje svinje?
- Divlje svinje jesu prijenosnici bolesti, ali one ne mogu ugroziti domaće svinje ako je gospodarstvo zatvoreno i vodi se u skladu s biosigurnosnim pravilima. Zato sam donio naredbu o potpunom izlovu divljih svinja na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. U suradnji s lovačkim društvima provodimo aktivnosti i osiguravamo naknade lovcima i potrebnu opremu. No, ljudski faktor je presudan jer 95 % slučajeva rezultat je neodgovornog ponašanja. To može biti i nenamjerno, unošenje virusa odjećom, obućom ili hranom ali posljedice su iste. Zato apeliram na sve posjednike da se strogo pridržavaju biosigurnosnih pravila. Da strogo vode računa tko ulazi u farmu, na koji način, s kojom opremom i gdje se odlaže otpad, sve to čini razliku između sigurnog i zaraženog gospodarstva. Istovremeno apeliram i na građane. Ljudi često ne shvaćaju da i obična šetnja šumom ili sakupljanje gljiva može predstavljati rizik, virus se na obući ili odjeći može prenijeti u vlastito dvorište. Dakle, nije problem samo u lovcima ili farmerima, svi moramo biti odgovorni.
Kako se postupa prema onima koji ne poštuju mjere i rade ilegalno?
- Takvi pojedinci ugrožavaju cijeli sektor. Imali smo slučaj u Posavskim Podgajcima gdje je, dan nakon što je nacionalni stožer objavio mjere, otkriveno ilegalno klanje svinja bez ikakve dokumentacije. To je neprihvatljivo. Širenje zaraznih bolesti kazneno je djelo i u slučajevima kada se za to steknu uvjeti, bit ćemo prisiljeni podnositi kaznene prijave. Veterinarski inspektori su već naišli na brojne nepravilnosti i sada je vrijeme da zaštitimo one koji rade legalno i ulažu u svoja gospodarstva. Paralelno, pojačan je nadzor granica i kritičnih točaka, 24-satni nadzor većih farmi te revizija svih gospodarstava u obje županije. Ovo je trenutak kada cijeli sustav mora djelovati zajedno.
Kako virus ipak uspijeva ući i na velike farme s visokim biosigurnosnim mjerama?
- To je pitanje koje nas najviše muči, jer znamo da na velikim farmama postoje ozbiljni sustavi zaštite. No u gotovo 95 posto slučajeva uzrok je ljudski faktor. Virus se može unijeti na odjeći, obući, rukavicama, preko hrane ili otpada. Čak i sitna neopreznost može biti dovoljna. Virus preživljava dugo, u mesu, kobasicama, prerađevinama. Ako netko donese proizvod iz zaraženog područja i neodgovorno ga zbrine, može ugroziti cijelo selo. Zbog toga stalno ponavljamo, jedina zaštita je dosljedno provođenje biosigurnosnih mjera, bez iznimke.
Život sa zarazom jedini put naprijed
Može li hrvatsko svinjogojstvo preživjeti ovu krizu?
- Može i mora. Afrička svinjska kuga je bolest s kojom ćemo, nažalost, morati naučiti živjeti. Ona neće nestati, jer je prisutna u brojnim europskim državama. Rješenje je u prilagodbi, u učenju kako raditi s njom, kako postaviti farme da budu sigurne, kako brzo reagirati na svaki slučaj. Vidim nadu u novim generacijama svinjogojaca. Na terenu susrećem mlade ljude koji žele ulagati, učiti i ostati u Slavoniji. Oni traže partnera u državi i Vlada će im to biti. Zato i provodimo sve programe potpore da bismo osigurali da hrvatsko selo ima budućnost. Ako svi zajedno budemo mudriji od bolesti, ako poštujemo pravila i ne popuštamo disciplini, tada ćemo sačuvati naše svinjogojstvo. Afrička svinjska kuga je najveći izazov za hrvatsko svinjogojstvo u povijesti. Ali vjerujem u naše svinjogojce, vjerujem u Slavoniju i vjerujem u naše ljude. Ako svi zajedno od Vlade, resornog ministarstva, stočara, veterinara, lovaca i građana, budemo poštivali pravila i bili mudriji od bolesti, uspjet ćemo zaštititi hrvatsko svinjogojstvo i prenijeti ga na sljedeće generacije. To je moja poruka, idemo biti mudriji od bolesti i sačuvati svinje u našoj Slavoniji i Baranji.