U Kliničkom bolničkom centru Split u ponedjeljak je obilježena 30. godišnjica primjene DNA analize u procesu identifikacije žrtava Domovinskog rata u Hrvatskoj. Ova je tehnologija dosad omogućila identifikaciju više od 80 posto stradalih, dok se i dalje traga za 1726 osoba.
KBC Split imao je iznimno važnu ulogu tijekom i nakon ratnih godina, kada je bilo potrebno identificirati oko 5300 žrtava. Zahvaljujući razvoju forenzičkih metoda, većina njih uspješno je identificirana, i to unatoč tome što su posmrtni ostaci često bili u vrlo lošem stanju. Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je kako Ministarstvo i dalje svakodnevno radi na pronalasku nestalih, kroz potragu u masovnim i pojedinačnim grobnicama.
Medved je naveo kako se na području Hrvatske nalazi oko 150 masovnih grobnica, a da je u razdoblju njegovog mandata otkriveno njih 44, uz niz pojedinačnih lokacija. Naglasio je i da je uspostavljen sustavan pristup potragama, definiran Zakonom o nestalim osobama iz 2019. godine, kojim su jasno određene nadležnosti svih uključenih institucija. Nakon pronalaska slijedi složen proces identifikacije, koji je jednako zahtjevan kao i sama ekshumacija.
Prema njegovim riječima, u posljednjih deset godina pronađene su 233 osobe, dok je dodatno identificirano više od 100 ranije neprepoznatih žrtava. Ukupno je dosad identificirano oko 240 osoba, čime su njihove obitelji napokon dobile odgovore, dok se potraga za nestalima i dalje nastavlja.
Predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC-a Split Šimun Anđelinović prisjetio se početaka rada u iznimno zahtjevnim okolnostima, kada se suočavao s velikim brojem neidentificiranih tijela koja nije bilo moguće obraditi klasičnim metodama. Kako je rekao, tada se razmatralo hoće li posmrtni ostaci biti pokopani bez identiteta ili će se uložiti maksimalan napor kako bi se utvrdila njihova imena i omogućio mir obiteljima.
Istaknuo je da je kroz splitski zavod prošlo više od 1500 tijela, dok je kod više od 1150 neprepoznatih osoba provedena DNA analiza iz koštanih uzoraka. Naglasio je i emotivnu težinu tog posla, posebno trenutke predaje identifikacije obiteljima, kada je jedini dokaz često bio vrlo mali biološki uzorak. Dodao je da je u to vrijeme metoda imala točnost od 80 do 90 posto, dok današnje DNA analize dosežu gotovo potpunu pouzdanost od 99,9 posto.
Predsjednik ISABS-a i izaslanik Američke akademije za forenzičke znanosti (AAFS) Dragan Primorac podsjetio je da je upravo u Splitu zapisana važna stranica u razvoju svjetske forenzičke genetike. Kako je rekao, tada je po prvi put dokazano da se DNA tehnologija može uspješno koristiti za identifikaciju žrtava iz masovnih grobnica, što je značajno promijenilo pristup forenzičkoj znanosti u svijetu.
Naglasio je kako je cilj nastavak rada sve dok ne bude identificirana i posljednja nestala osoba, uz posebno priznanje timu koji je, kako je rekao, uspostavio sustavan i organiziran model identifikacije u Hrvatskoj.