Hrvatska udruga roditelja aktivista (HURA) pozvala je na hitno otvaranje javne i stručne rasprave povodom najave izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojima bi se uvelo obvezno cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV).
Iz udruge ističu kako je riječ o osjetljivoj temi o kojoj do sada nije provedena transparentna rasprava, iako bi odluka imala dalekosežne zdravstvene, etičke i društvene posljedice.
HPV cjepivo u Hrvatskoj je već dostupno – ali dobrovoljno
Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj se provodi od 2007. godine, i to na dobrovoljnoj osnovi. Program je besplatan za djevojčice i dječake u dobi od 14 i 15 godina, uz mogućnost naknadnog cijepljenja do 25. godine života, a bilježi se i sve bolji odaziv.
HURA podsjeća da se i u većini zemalja Europske unije HPV cjepivo provodi isključivo kao dobrovoljna mjera, dok je jedina europska država sa zakonskom obvezom – Ukrajina.
Prevencija postoji, ali i pitanja ostaju
Primarni cilj HPV cijepljenja je smanjenje pojavnosti raka vrata maternice. Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj godišnje oboli oko 300 žena, dok je u 2024. godini od te bolesti umrlo 98 žena, uglavnom starijih od 65 godina.
Udruga naglašava da Hrvatska već godinama ima razvijen sustav preventivnih ginekoloških pregleda koji omogućuju pravovremeno otkrivanje i uspješno liječenje promjena povezanih s HPV infekcijom.
Zabrinutost zbog sigurnosti i trenutka najave
Posebnu zabrinutost, navode iz HURA-e, izazivaju mogući zdravstveni rizici cjepiva, koji su navedeni u uputama proizvođača i regulatornih tijela, kao i činjenica da se u Sjedinjenim Američkim Državama trenutačno provodi nova procjena sigurnosti i učinkovitosti HPV cjepiva.
U slučaju uvođenja obveze, godišnje bi se u Hrvatskoj cijepilo oko 80 tisuća djece, što, ističu, dodatno naglašava potrebu za temeljitom i argumentiranom analizom koristi i rizika.
Pitanje povjerenja i prava na informirani pristanak
Udruga upozorava da obvezno cijepljenje često produbljuje nepovjerenje između roditelja, liječnika i zdravstvenog sustava te dovodi u pitanje pravo pacijenata na slobodan i informirani pristanak, ali i autonomiju liječnika u davanju individualnih stručnih preporuka.
Zbog svega navedenog, HURA od nadležnih institucija traži hitno pokretanje transparentne, multidisciplinarne i javne rasprave, nudeći pritom i vlastite stručne priloge i argumente.