Na Svjetski dan hrane, 16. listopada, udruga Prijatelji životinja upozorava da se najveći dio globalno proizvedene hrane – i to prije nego što stigne do tanjura – zapravo baca kroz sustav stočarske proizvodnje. Hrana kojom se hrane životinje, a ne ljudi, predstavlja golem, ali često zanemaren uzrok gladi, emisija stakleničkih plinova i uništavanja okoliša.
70 posto poljoprivrednih površina služi životinjama, a ne ljudima
Procjene pokazuju da se do 70 posto svih svjetskih poljoprivrednih površina koristi za uzgoj životinja ili proizvodnju hrane za njih. Kada se biljne namirnice pretvore u meso, mlijeko ili jaja, izgubi se većina njihove nutritivne i energetske vrijednosti.
„Da bi se proizveo jedan kilogram govedine, potrebno je do 20 kilograma biljne hrane i 15.000 litara vode. U tom procesu gubi se i do 90 posto kalorija koje bi mogle izravno nahraniti ljude. Drugim riječima, svaka životinja na farmi je sustav za bacanje hrane”, poručuje Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi.
U svijetu gladuje 800 milijuna ljudi – a bacamo hranu za milijarde
Globalna proizvodnja hrane odgovorna je za trećinu svih emisija stakleničkih plinova, a polovica toga dolazi iz stočarstva. Istodobno, gotovo 800 milijuna ljudi diljem svijeta gladuje.
„Dodamo li činjenicu da većinu proizvedene hrane trošimo na hranidbu životinja, dok milijuni ljudi nemaju što jesti, jasno je da bacanje hrane postaje ne samo ekološki, nego i moralni zločin”, upozoravaju Prijatelji životinja.
Bacanje mesa znači bacanje biljne hrane, vode i života životinja
Osim što proizvodi životinjskog podrijetla troše ogromne količine resursa, oni su i najkraćeg roka trajanja, pa se često bacaju. Prema podacima Europske komisije, više od 16 posto mesa i mliječnih proizvoda u EU završi kao otpad – ne računajući još veće količine biljne hrane koja je potrošena za njihovu proizvodnju.
Truljenjem odbačene hrane nastaje metan, staklenički plin koji 25 puta snažnije zagrijava Zemlju od CO₂. Samo bacanje hrane odgovorno je za 8 do 10 posto globalnih emisija, dok stočarska industrija dodatno pojačava klimatske promjene.
Prijatelji životinja tvrde da rješenje postoji – biljna prehrana spašava i planet i ljude
Prijatelji životinja pozivaju na prelazak na biljnu prehranu koja istodobno smanjuje bacanje hrane, emisije stakleničkih plinova, troškove i glad u svijetu.
„Svaki obrok bez mesa, mlijeka i jaja čin je odgovornosti prema planetu i svima koji na njemu žive”, poručuju iz udruge, pozivajući građane da se priključe besplatnom Vege izazovu od 30 dana putem stranice www.veganopolis.net i istraže vodič „(R)evolucija mesa” na www.prijatelji-zivotinja.hr.