Dječji kostur pronađen je u kutu podnice kuće izgorene u požaru, a čije su istraživanje arheolozi započeli prošle godine i u kojoj su već pronašli ostatke velike prapovijesne zidane peći s vatrištem koja je predstavljala novitet u kasnom neolitiku i svojevrsni civilizacijski iskorak.

"Na dječji kostur naišli smo u samom kutu kuće, a nalazio se ispod gomile ostataka nakon što je kuća opožarena. Postoje dvije pretpostavke smrti toga djetata. Prva je da je stadalo u požaru, a druga, koja nam se čini vjerojatnijom, da je dijete bilo žrtvovano", kazao je Hini Burić.

Po njegovim riječima, kult žrtvovanja bio je raširen u prapovjesno doba i nije slučajno da su sve kuće koje su do sada evidentirane na Gradcu bile opožarene.

"Govorimo o populaciji koja se bavila poljoprivredom i stočarstvom i vrlo česti je pribjegavala ritualima kako bi se povećala plodnost stoke i zemlje i osigurao visok prinos žitarica. Jedan od rituala je bilo i žrvovanje. Stoga se znaju pronaći u paljevinama kuća ljudski kosturi, i to isključivo djece, nikad odraslih osoba", pojašnjava taj arheolog.

Pronađene dječje kosti bit će poslane na analize, iako nakon što su bile izložene požaru, ne mogu puno toga otkriti, iznosi pretpostavku taj arheolog koji već godinama istražuje Gradac kao jedini lokalitet u Hrvatskoj, koji sadrži naseobinski sloj vinčanske kulture, kojoj je upravo Bapska bila krajnja granica na zapadu.

Oovogodišnja arheološka istraživanja na Gardcu započela su prije dva tjedna i završavaju ovoga vikenda. Financiraju se sredstvima Ministarstva kulture, a veliku pomoć arheolozima na tom lokalitetu pružaja i Njemački arheološki institut. U dosadašnjim istraživanjima pronađen je niz vijednih nalaza poput figure žene iz vinčanske kulture, stare oko 7000 godina, rogovi jele kapitalca stari 6500 godina, prapovjesna "boja", nakit od školjke spondylus i opsidijana, dviju najluksuznijih stvari kojima se u Europi, u doba neolitika moglo trgovati, te niz drugih nalaza.

Brdo Gradac kod Bapske prostire se na površini od 34.000 četvornih metara, a samo višeslojno, 5 metara duboko, neolitičko naselje prostiralo se na približno 20.000 četvornih metara. Pod vodstvom arheologa Marcela Burića najnovija znanstvena arheološka istraživanja lokaliteta počela su 2006. godine.