Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) trenutačno ne bilježi prijavljene slučajeve salmoneloze povezane s rajčicama iz Italije, za koje se sumnja da su povezane s više od 130 slučajeva zaraze u toj zemlji. Rajčice su, prema informacijama europskog sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), distribuirane i u Hrvatsku. Iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a u ponedjeljak su Hini potvrdili da u Registru prijava zaraznih bolesti zasad nema evidentiranih slučajeva oboljelih koji bi se mogli povezati s navedenim rajčicama.
Iz HZJZ-a su pritom podsjetili da su akutne crijevne bolesti među najčešćim zaraznim bolestima, a salmoneloze među najčešćim bakterijskim crijevnim infekcijama u razvijenom svijetu. U Hrvatskoj se najveća učestalost bakterijskih crijevnih infekcija bilježi od svibnja do listopada.
Kako se prenosi salmonela i koji su simptomi?
Salmonela se najčešće prenosi konzumacijom kontaminirane hrane ili vode, osobito ako hrana nije dovoljno termički obrađena. Bakterije se mogu nalaziti u sirovim jajima, sirovom mesu, nedovoljno pečenom mesu peradi i nepasteriziranom mlijeku. Izvor zaraze mogu biti i zaražene životinje, osobito perad, svinje, goveda i gmazovi. Do infekcije može doći i zbog nepravilne higijene ruku te križne kontaminacije, odnosno prijenosa bakterija s kontaminirane hrane ili površina na drugu hranu. Simptomi se najčešće pojavljuju između šest i 72 sata nakon konzumacije kontaminirane hrane, a obično nastupaju nakon 12 do 36 sati. Uključuju proljev, bolove i grčeve u trbuhu, povišenu temperaturu, mučninu, povraćanje, glavobolju i opću slabost.
Salmoneloza se najčešće manifestira kao gastroenteritis, dok se rjeđe javljaju drugi, ozbiljniji oblici bolesti.
Kako smanjiti rizik od zaraze?
Liječenje salmoneloze uglavnom je simptomatsko, uz nadoknadu izgubljene tekućine i elektrolita kako bi se spriječila dehidracija. Iz HZJZ-a naglašavaju i važnost prijavljivanja svakog slučaja oboljenja nadležnoj epidemiološkoj službi.
Za sprječavanje crijevnih infekcija preporučuju mjere poput redovitog i temeljitg pranje ruku toplom vodom i tekućim sapunom, odgovarajuća termička obrada hrane, temeljito pranje voća i povrća, izbjegavanje držanja hrane na sobnoj temperaturi, pravilno čuvanje i podgrijavanje hrane i izbjegavanje konzumacije nepasteriziranog mlijeka i vode iz higijenski sumnjivih površinskih izvora.
Iako HZJZ zasad ne bilježi prijavljene slučajeve povezane s rajčicama iz Italije, pravilna priprema i higijensko rukovanje hranom ostaju važne mjere zaštite od salmoneloze i drugih crijevnih infekcija.