Vozače u Hrvatskoj mogle bi dočekati znatno veće kazne za prekoračenje brzine. U javnom je savjetovanju prijedlog novog pravilnika kojim bi se smanjila sigurnosna razlika pri mjerenju brzine, što znači da bi kamere bilježile veći broj prekršaja koji bi se kažnjavali strože.
Javno savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu otvoreno je do ponedjeljka, 19. listopada.
Prema novom prijedlogu zakona, vozač koji se u naselju kreće brzinom od 86 kilometara na sat na mjestu gdje je ograničenje 50 km/h trenutačno nakon odbijanja sigurnosne razlike ima evidentiranu brzinu od 76 km/h. To znači prekoračenje od 26 km/h, za koje je propisana kazna od 130 eura. Prema predloženoj promjeni, sigurnosna razlika u tom bi slučaju iznosila pet umjesto deset kilometara na sat. Mjerodavna brzina bila bi 81 km/h, odnosno 31 km/h iznad dopuštenog ograničenja, čime bi kazna porasla na 390 eura.
Riječ je o prijedlogu koji još nije na snazi, pa će konačna pravila ovisiti o ishodu postupka donošenja pravilnika.
Kamere bilježe većinu prekršaja
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, fiksni uređaji za nadzor brzine prošle su godine zabilježili 200.137 od ukupno 320.046 utvrđenih prekršaja prekoračenja brzine, odnosno oko 62 posto. U prvih osam mjeseci ove godine evidentirano je 226.302 prekršaja prekoračenja brzine, a fiksne kamere zabilježile su njih 145.129, što je oko 64 posto. Najčešći su prekršaji prošle godine bili oni u kojima su vozači u naselju prekoračili brzinu za 10 do 20 kilometara na sat. Zabilježeno je 124.611 takvih slučajeva.
U Hrvatskoj se trenutačno koristi 206 fiksnih kamera koje se raspoređuju na ukupno 807 lokacija, ovisno o procjeni nadležnih policijskih uprava. Najviše lokacija za postavljanje kamera imaju Policijska uprava splitsko-dalmatinska i Policijska uprava zagrebačka, s po 86 lokacija. Slijedi Policijska uprava međimurska sa 62 lokacije.
Kamere, osim prekoračenja brzine, mogu zabilježiti i druge vidljive prometne prekršaje. Ako se na snimci uoči, primjerice, korištenje mobitela tijekom vožnje ili nekorištenje sigurnosnog pojasa, vozač ili putnik može biti kažnjen i zbog takvog prekršaja.
Predloženo smanjenje sigurnosne razlike moglo bi tako utjecati na broj evidentiranih prekršaja i iznose kazni koje će vozači morati platiti ako budu uhvaćeni u prebrzoj vožnji.