U novom izdanju emisije Mozaik 8 Hrvatskoga radija Vukovar govorilo se o povijesti i današnjem životu grkokatolika u Petrovcima i Vukovaru, ali i o životu i djelu nedavno preminulog svećenika o. Joakima Simunovića, koji je desetljećima bio vezan uz Mikluševce i Berak
Grkokatolička tradicija na području Vukovara i Srijema ima duboke povijesne korijene, a njezin se kontinuitet i danas čuva kroz život župnih zajednica, liturgiju, običaje i ljude koji svojim djelovanjem povezuju prošlost i sadašnjost.
Upravo je toj temi bilo posvećeno novo izdanje emisije „Mozaik 8“ Hrvatskoga radija Vukovar, u kojemu se govorilo o važnim događajima i ljudima grkokatoličke zajednice.
Posebno mjesto zauzela je 190. obljetnica Grkokatoličke župe Pokrova Presvete Bogorodice u Petrovcima, najstarije grkokatoličke župe između Križevaca i Dunava. Emisija je donijela i priču o životu Grkokatoličke župe Krista Kralja u Vukovaru, kao i razgovor s križevačkim vladikom Milanom Stipićem o nedavno preminulom o. Joakimu Simunoviću.
Petrovačka župa - 190 godina povijesti i kontinuiteta
Grkokatolička župa Pokrova Presvete Bogorodice u Petrovcima osnovana je 25. svibnja 1836. godine, dekretom tadašnjeg križevačkog vladike Gabrijela Smičiklasa. U početku je bila namijenjena grkokatolicima Rusinima koji su se doselili u Petrovce i Stare Jankovce, a tijekom vremena zajednici su se pridružili i grkokatolici Ukrajinci doseljeni iz Bosne i Hercegovine.
Župa je tijekom gotovo dva stoljeća postala važnim vjerskim i društvenim središtem zajednice. Iz nje je tijekom povijesti nastalo još osam župnih zajednica, a danas obuhvaća Petrovce, Jankovce, Slakovce i Orolik te okuplja nešto manje od tisuću vjernika.
O povijesti župe, njezinim posebnostima i današnjem životu zajednice u emisiji je govorio petrovački župnik, otac magistar Vladimir Sedlak.
Posebnost petrovačke zajednice ogleda se i u tome što se kroz njezinu povijest u nju nisu uključivali samo Rusini i Ukrajinci, nego i pripadnici drugih naroda koji su u Petrovce dolazili ženidbom ili udajom. Župa je tako kroz generacije postala prostor susreta različitih ljudi, ali i mjesto očuvanja grkokatoličke vjerske i kulturne baštine.
U novije vrijeme njezina je uloga dobila i novu dimenziju. Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, župa je pružala utjehu i potporu izbjeglicama iz Ukrajine koje su se našle na području Vukovara i Vinkovaca.
Središnja proslava 190. obljetnice održana je 5. rujna Arhijerejskom liturgijom. Predslavio ju je križevački vladika mons. Milan Stipić, dok je propovijedao đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit mons. Đuro Hranić. Na slavlju su sudjelovali i mons. Đura Džudžar, biskup Eparhije svetog Nikole u Ruskom Krsturu, brojni svećenici istočnog i zapadnog obreda, redovnici i gosti.
Liturgijsko pjevanje obogatio je zbor grkokatoličke bazilike Silaska Svetoga Duha iz Mihalovaca u Slovačkoj.
Posebnu priču nosi i sama petrovačka crkva. Današnja crkva druga je u povijesti župe, duga je gotovo 40 metara, u glavnoj lađi široka devet, a u križnom rasponu 15 metara. Ima oko 400 sjedećih mjesta, a može primiti i do 600 vjernika.
Na njezinu tornju nalaze se četiri zvona, među kojima je najveće teško oko 1300 kilograma. To je zvono dar petrovačkih vjernika koji su se odselili u Pittsburgh u Sjedinjenim Američkim Državama - još jedan podsjetnik na povezanost iseljene zajednice s mjestom iz kojega je potekla.
Vukovarska župa čuva uspomenu na doseljavanje grkokatolika
Drugi dio emisije bio je posvećen Grkokatoličkoj župi Krista Kralja u Vukovaru i povijesti doseljavanja grkokatolika s područja nekadašnje Mukačevske eparhije, koja je obuhvaćala dijelove današnje zapadne Ukrajine i istočne Slovačke.
Upravo je iz tog prostora, osobito iz okolice Mihalovaca u Slovačkoj, tijekom 19. i početkom 20. stoljeća u Vukovar doselio veći broj grkokatolika.
U znak sjećanja na njihovo doseljavanje u Vukovaru je služena liturgija na staroslavenskom jeziku. Predvodio ju je otac Jaroslav Štelbasky, gvardijan samostana u Mihalovcima u Slovačkoj, koji je od 2001. do 2005. godine bio i župnik vukovarske grkokatoličke župe.
Liturgijsko pjevanje animirao je grkokatolički zbor sv. Jozefa iz papinske grkokatoličke bazilike Silaska Svetoga Duha u Mihalovcima.
O povijesti i današnjem životu vukovarske grkokatoličke zajednice govorio je i sadašnji župnik, otac Oleg Zakaljuk. U razgovoru je bilo riječi o životu župe, njezinim vjernicima i izazovima s kojima se zajednica susreće u suvremenom Vukovaru.
Na liturgiji su, među ostalima, nazočili potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Penava i vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček.
Povijest petrovačke i vukovarske župe tako je u emisiji predstavljena kao dio šire priče o grkokatoličkoj zajednici koja je tijekom desetljeća i stoljeća mijenjala svoj sastav, ali je pritom sačuvala vlastiti liturgijski i vjerski identitet.
Sjećanje na o. Joakima Simunovića - svećenika koji je desetljećima živio sa svojom zajednicom
Poseban i emotivan dio emisije bio je posvećen o. Joakimu Simunoviću, umirovljenom svećeniku Križevačke eparhije koji je preminuo 4. rujna u Općoj bolnici u Vukovaru, nakon teške bolesti.
Rođen je 12. rujna 1945. godine u Ruskom Krsturu, a za svećenika je zaređen 8. rujna 1971. godine. Više od pola stoljeća svoga života posvetio je svećeničkom pozivu, najvećim dijelom u Srijemu, osobito Mikluševcima i Berku.
Od 1976. godine bio je upravitelj župe Rođenja Presvete Bogorodice u Mikluševcima, a kasnije je služio i u župi Glavosijeka svetoga Ivana Krstitelja i Preteče u Berku.
Njegov je život, međutim, obilježilo i jedno od najtežih razdoblja novije hrvatske povijesti. Tijekom Domovinskog rata napustio je područje Srijema i od 1991. do 1998. godine živio u prognanstvu u Križevcima. Ondje je predavao vjeronauk i etiku u školama, a posebno je isticao zahvalnost Križevčanima koji su njega i njegova brata, također svećenika, prihvatili kao svoje.
O. Joakim bio je poznat po obrazovanju i predanom radu s ljudima. Obnašao je i službe srijemskog dekana i konzultora Križevačke eparhije. Umirovljen je 2017. godine, a posljednje godine života proveo je u Mikluševcima, među ljudima kojima je desetljećima služio.
Godine 2021. obilježio je 50. obljetnicu svećeništva.
U razgovoru s vladikom Milanom Stipićem prisjećalo se njegova karaktera, svećeničkog poslanja, ratnog i prognaničkog iskustva, odnosa prema Križevcima te svega onoga što je ostavio iza sebe među vjernicima.
O. Joakim Simunović ispraćen je na posljednje počivalište u Mikluševcima. Njegovi zemni ostaci bili su izloženi u grkokatoličkoj župnoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, gdje je 7. rujna služena zadušna liturgija koju je predvodio vladika Milan Stipić. Nakon liturgije uslijedili su sprovodni obredi i ukop na mjesnom groblju.
Tako je, među svojim vjernicima i u mjestu kojem je posvetio velik dio svoga svećeničkog života, o. Joakim Simunović pronašao svoje posljednje počivalište.
Upravo kroz priče o Petrovcima, Vukovaru i o. Joakimu Simunoviću, „Mozaik 8“ još je jednom otvorio prostor za upoznavanje s vjerskom, kulturnom i društvenom baštinom nacionalnih manjina te s ljudima koji su svojim životom ostavili trag u zajednicama kojima su pripadali.
Emisiju je vodio Robert Rac.