U Poduzetničkom inkubatoru u Drenovcima povjesničar Zlatko Begonja održao je predavanje Civilizirano društvo traži cjelovitu povijesnu istinu. Govorio je o stradanjima Hrvata krajem Drugoga svjetskoga rata, ali i o komunističkim progonima, oduzimanju građanskih prava, zatvoru ili ubojstvima na spomen slobodne i neovisne Hrvatske.
Osvrnuo se i na represivni aparat pomoću koga je komunistička partija kontrolirala gotovo sva zbivanja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Hrvatskoj te zašto je Hrvatska bila na meti onih koji su propagirali tobožnje bratstvo i jedinstvo. Ustvrdio je da danas Hrvatska živi samostalna i neovisna pa ipak borba za njezin sadržaj još uvijek traje.
„Nametnuta totalitarnost bila je glavno obilježje postupanja režima što je podrazumijevalo razne oblike kršenja ljudskih prava i nepoštovanje međunarodnih konvencija. Zločini, nasilje, teror i otimanje privatne imovine bili su prepoznatljivim oblikom ponašanja režima koji je takvim metodama po doktrinarnim načelima tražio promjenu društva i po njemu čovjeka”, rekao je Begonja.
Prije predavanja služena je sveta misa za stradalnike krajem Drugoga svjetskoga rata.
Događanja su održana u organizaciji udruge Duhovno hrašće čiji je predsjednik Andrija Matić.
Duhovno je hrašće osnovano 1992. s ciljem duhovne obnove i posebnom skrbi za vjerska, tradicijska i kulturna obilježja zavičaja.
„Osamostaljenjem Hrvatske došlo je vrijeme da sve ono što smo samozatajno, iako neizlječivo i neizrecivo bolno čuvali u srcu, i došaptavali među bližnjima, bude glasno rečeno. Kako je rastao naš interes za afirmiranjem domoljublja i nevine žrtve, bilo je potrebno tihe čine naših župnika i onih koji su preživjeli zlo Drugoga rata i poraća osnažiti, javno zagovarati, istražiti, dostojno obilježiti i publicirati. Rasla je i očita potreba snaženja kršćanske demokracije i državotvorstva između ostaloga ugrađenih i u postignuća hrvatske časne pobjedničke vojske i svih sudionika Domovinskoga rata i to ne samo kao pobjednika nego i kao graditelja temelja jer valjalo je krenuti skoro ispočetka jer znano je da ondašnji župnik David Kolesarid i brojni Drenovčani nisu dopustili da nemar i zaborav ponište žrtvu, nego su potiho, ali ipak dovoljno jasno i vrlo ustrajno čuvali uspomene, služili mise i svjedočili gdje god je trebalo”, rekao je Matić i podsjetio da je udruga pokrenula popis svih stradalnika Drugoga svjetskoga rata i poraća. To su odradili župnik Marko Đidara i Vera Erl.
Godine 2000. upriličena je izložba o stradalim svećenicima u ratu i poraću autora don Ante Bakovića. Udruge je bila inicijator i akter podizanja dvaju
križeva, na drenovačkom groblju i u Cerju. Općinska knjižnica objavila je knjigu Vere Erl Križ u polju, a Duhovno hrašće knjigu o fra Pavlu Ivakiću i Iliji Seiblu.