Masna jetra najčešća je kronična bolest današnjice od koje pati četvrtina odrasle populacije, ali nažalost i deset posto djece. Rastući je uzrok raka i ciroze jetre, a simptomi u ranoj fazi često su neprimjetni.
Povodom Svjetskog dana zdravlja te uoči Svjetskog dana jetre Hrvatsko gastroenterološko društvo uz podršku Ministarstva zdravstva pokrenulo je javnozdravstvenu inicijativu naziva Brini o jetri danas - spriječi rak sutra. Nakupljanje masti u jetri je multisistemska bolest povezana s nizom kroničnih bolesti; kardiovaskularnih, bubrežnih, šećernom bolesti tip 2, rakom debelog crijeva, dojke i gušterače. Stoga se s pravom kaže da je masna jetra danas tiha epidemija 21. stoljeća.
Ivana Mikolašević, predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva, kaže da je masna bolest jetre zapravo nakupljanje masti u jetri uz dokaz metaboličke disfunkcije, odnosno prisustvo jedne ili više komponenti metaboličkog sindroma; pretilosti, šećerne bolesti tipa 2, povišenih masnoća u krvi i/ili povišenog krvnog tlaka. Ona je rastući etiološki čimbenik za razvoj primarnog raka jetre koji je treći uzrok smrti od raka u svijetu, a porast njegove incidencije povezan je upravo s porastom incidencije metaboličkog sindroma te time i bolesti masne jetre.
Do 2040. godine predviđa se porast broja preminulih od raka jetre za 50 posto. Tim više je neizmjerno važno što ranije i na vrijeme otkriti masnu jetre i ući u sustav praćenja bolesti. Ako se bolest jetre otkrije tek u fazi ciroze ili tumora tada je jedina realno kurativna opcija – transplantacija.
Tajana Filipec Kanižaj, dopredsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva, kaže da je transplantacija jetre kirurška metoda u kojoj se bolesna jetra zamjenjuje cijelim ili dijelom organa od preminulog ili živog donora. Nakon kirurškog postupka primatelji jetre doživotno moraju uzimati lijekove protiv odbacivanja organa.
Godišnje se u svijetu provede oko 35 tisuća transplantacija jetre, a zbog nedostatka organa značajan dio bolesnika s cirozom ili tumorima jetre umire, godišnje njih milijun. U Hrvatskoj se godišnje provede oko 110-150 postupaka transplantacije jetre. Oko 900 bolesnika premine.
Uz masnu bolest jetre, alkoholna bolest jetre i virusni hepatitisi B i C važni su uzroci kroničnog oštećenja ovog organa. Bolesti jetre često se razvijaju neprimjetno, bez jasnih simptoma u ranoj fazi. Upravo zato se nazivaju „tihim bolestima“, a dijagnoza se nerijetko postavlja tek kada je bolest već uznapredovala te tada pokazuje simptome poput umora, gubitka apetita, bolova u trbuhu, žutice ili nakupljanja tekućine u trbuhu. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, održavanje zdrave tjelesne težine, ograničavanje konzumacije alkohola, testiranje na virusne hepatitise, cijepljenje protiv hepatitisa B - mjere su zaštite od razvoja bolesti jetre.