Prva sjednica Organizacijskog odbora 61. Vinkovačkih jeseni započela je minutom šutnje kojom su organizatori odali počast i zahvalu preminulom Boži Galiću, dugogodišnjem vukovarsko-srijemskom županu, koji je dao veliki doprinos i organizaciji manifestacije.
-Božo je dao velik doprinos ne samo Vukovarsko-srijemskoj županiji nego i manifestaciji Vinkovačke jeseni. Upravo na tragu tog zajedništva te očuvanja tradicijske kulture i bogate baštine započinjemo pripreme za 61. Vinkovačke jeseni - rekao je gradonačelnik Vinkovaca Josip Romić.
Župan Ivan Bosančić istaknuo je kako je Božo Galić bio veliki zaljubljenik u tradicijsku kulturu.
-Želio bih izraziti veliku zahvalnost našem Boži za sve što je učinio. Iako je imao veliko hercegovačko srce, imao je i snažnu slavonsku dušu, volio je našu tradiciju, pjesmu i cijeli slavonski kraj. Svojim sudjelovanjem na Vinkovačkim jesenima dao nam je najbolji primjer kako se voli i čuva tradicijska kultura - poručio je župan Bosančić.
Najveća manifestacija tradicijske kulture u Hrvatskoj bit će održana od 11. do 20. rujna pod sloganom „Vlak slavonske ravnice”.
-Ovogodišnja tema govori o nekadašnjim vremenima, povezujući prošlost i sadašnjost kroz životne priče ljudi koji su doselili i zavoljeli Slavoniju kao svoju rodnu grudu. Progovara i o zajedništvu, osobito u trenucima kada je ono bilo najpotrebnije. Ovo je manifestacija koja nas okuplja i kroz koju čuvamo slavonski identitet, gdje god bili -istaknuo je gradonačelnik Romić.
Župan Ivan Bosančić uputio je čestitke organizacijskom odboru te istaknuo kako će Županija kao institucija i dalje nastaviti pružati podršku Vinkovačkim jesenima.
-Ovo je već 61 godina tradicije u koju su utkani slavonska ljubav i duša, a upravo je to razlog zbog kojeg su Vinkovačke jeseni izrasle u najveću manifestaciju u Hrvata. Posebno mi je drago istaknuti kako iz godine u godinu kontinuirano rastu i napreduju. Siguran sam da će ovogodišnje izdanje biti najbolje do sada - poručio je župan.
ZAKUD je i ove godine odgovoran za tradicijski dio Jeseni, uključujući temeljne folklorne priredbe.
Priredba svečanog otvorenja jedan je od važnijih dijelova Vinkovačkih jeseni jer prikazuje temu manifestacije. Temu ovogodišnjeg otvorenja „Vlak slavonske ravnice” predstavio je Marko Sabljaković. Prema njegovim riječima, mnogi su se, odlazeći iz krajeva Like, Korduna, Dalmacije, Dalmatinske zagore i drugih područja, nastanili na slavonskoj grudi. Slavonska ravnica postala im je vječnim počivalištem, a njihovim potomcima i danas je mjesto obitavanja te se generacijama unazad prenosi zahvalnost plodnoj zemlji crnici i slavonskom narodu.
-Nekada je vlak bio jedino prijevozno sredstvo kojim se putovalo kopnom na udaljene relacije, pa su već početkom 20. stoljeća Vinkovci postali značajno željezničko čvorište, a u narednim desetljećima i jedno od najvećih europskih čvorišta. To je omogućilo naseljavanje stanovnika iz drugih krajeva, pa se koncem Prvog svjetskog rata spominje jedna od najvećih humanitarnih akcija u povijesti. Između 17 i 18 tisuća hercegovačke djece njihov spasitelj, njihov Mojsije, kako ga nazivamo, fra Didak Buntić,spašava od gladi te ih vlakom, u organiziranoj akciji, šalje u Slavoniju, gdje su im udomiteljske obitelji i usvojitelji omogućili život i rad, u kućama i na poljima, a žito koje su tijekom žetve ubirali postajalo je njihov kruh svagdašnji. Mnogi se nikada nisu vratili biološkim roditeljima jer ne bi preživjeli, a njihovi potomci danas su ponosni Slavonci i Srijemci - pojasnio je Sabljaković. Dodao je kako će početna scena ovogodišnje predstave na svečanom otvorenju Vinkovačkih jeseni, kroz simboliku tračnica i pojavu djece, biti snažan uvod u dramaturšku okosnicu priče u kojoj će zaživjeti brojni likovi, kao i životne priče nekih od doseljenika u Slavoniju.
Predstavljen je i plakat Jeseni. U središtu je lik žene u seljačkoj odjeći koja se poput siluete pojavljuje na slavonskoj zemlji držeći u rukama snop žita. Silueta žene simbolizira lik seljanke, nije nužno Šokica, koja na istoj toj zemlji svojim rukama ubire plodove Slavonije.
-Plakat se može opisati i stihovima Vinkovčanina Dionizija Švagelja: tu negdje je srce hljeba, himna ravnice i neba! - dodaje Sabljaković.
Odlazak iz rodnog kraja, početak novog života, mnoštvo duhovitosti, a potom i prihvaćanje doseljenika samo su dio onoga što će zaživjeti kroz sadržaj teme na ovogodišnjoj pozornici tradicionalne manifestacije, zahvaljujući kojoj su Vinkovci unazad šest desetljeća mjesto susreta, mjesto okupljanja različitih običaja,pjesme i kola svih hrvatskih krajeva te Hrvata izvan domovine , poručeno je na prvoj sjednici Organizacijskog odbora 61. Vinkovačkih jeseni.