Nova pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić najavljuje da će joj prioriteti biti suzbijanje nasilja nad i među djecom, digitalna sigurnost, jačanje mentalnog zdravlja i dostupnosti zdravstvenih i socijalnih usluga te borba protiv dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti. U svome radu posebno naglašava važnost primjera odraslih u oblikovanju ponašanja djece.
-Treba biti svjestan koliko ponašanje odraslih, počevši od društvenih mreža na kojima se ismijava i na kojima su vrlo agresivne poruke, utječe na djecu, odnosno da djeca uče od njih. Svako ponašanje roditelja, kojih možda nisu niti svjesni, recimo u vožnji automobilom, djeca percipiraju i shvaćaju, i to utječe na njihovo ponašanje. Ono što je ključno i što trebamo osvijestiti jest da ono što ne želimo da djeca rade, ne bismo smjeli raditi ni mi kao odrasli – ističe pravobraniteljica koju je Sabor u studenom izabrao na osmogodišnji mandat.
-Društvena zbilja definira ključne probleme i izazove, a to su ona područja koja su djeca sama prepoznala - nasilje, mentalno zdravlje, dostupnost usluga, inkluzivno obrazovanje, prevencija siromaštva i socijalne isključenosti te dječja participacija - navodi.
Prema podacima Ureda, od 1.055 prijava povreda osobnih prava djece zaprimljenih prošle godine, polovica se odnosila na nasilje i zanemarivanje.
-To pokazuje koliko djece živi u nasilnom okruženju i koliko je važno pravovremeno djelovanje - kaže pravobraniteljica.
Sigurnost u digitalnom okruženju
Zaštitu djece na internetu pravobraniteljica vidi kao jedno od ključnih područja u idućim godinama.
-Iako imamo pozitivnih pomaka, još uvijek nemamo jedinstvenu strategiju zaštite djece u digitalnom okruženju. Smatram da djeca provode previše vremena na društvenim mrežama, dok roditelji često nisu svjesni mogućih opasnosti niti razgovaraju s djecom o online rizicima. U školi se za vrijeme odmora djeca gotovo i ne druže, svatko je na svom mobitelu. To utječe na socijalizaciju i emocionalni razvoj - pojašnjava.
Prema istraživanjima, trećina učenika online provodi tri do četiri sata dnevno, a 13 posto više od sedam.
Ured je predstavio zbornik "Zaštita djece u digitalnom okruženju", s preporukama poput donošenja Nacionalnog plana za djecu i mlade u digitalnom okruženju, uspostave baze podataka o povredama prava, zakonskog okvira za digitalne usluge, uvođenja medijske pismenosti u škole te edukacije roditelja, nastavnika i djece.
-Što su djeca niže dobi, to je rizik veći te bi trebalo razmisliti o mogućnostima ograničenja korištenja mobitela, ako ne o zabranama, kaže. Ističe da samo zabrane ne mogu riješiti problem bez odgojne komponente. Zabrane same po sebi neće umanjiti rizike, digitalni odgoj djece hoće, dodaje.
Nacrt Nacionalnog programa već je izrađen, uz sudjelovanje Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice, ali još nije usvojen.
Suzbijanje vršnjačkog nasilja
Nasilje među djecom zahtijeva sustavan pristup i jaču suradnju uključenih institucija. Novi Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima prvi put detaljno propisuje i prevenciju te obveze nadležnih tijela i nevladinih organizacija.
-U praksi još uvijek imamo nesnalaženje u primjeni. Često vidimo da se škole javljaju tek kad se nasilje već dogodi, a tada je prostor za intervenciju manji. Važno je rano prepoznavanje rizika i paralelan rad s učenicima, roditeljima i nastavnicima.Ako nemamo dovoljno educiranih ljudi koji mogu procijeniti situaciju i reagirati na vrijeme, teško možemo očekivati promjene. Prevencija se gradi postupno i mora biti kontinuirana – ističe.
U 2024. Ured je izdao 65 preporuka, od kojih je 58 prihvaćeno, 17 posto načelno, 22 posto nije, a devet je ostalo bez odgovora.
Najavljuje i jačanje javne dostupnosti informacija i praktičnih uputa za roditelje.
-Roditelji često znaju da nešto nije dobro, ali ne znaju kako to promijeniti. Trudit ćemo se biti otvoreniji, davati konkretne upute i pokretati inicijative za sveobuhvatnu zaštitu djece - poručuje pravobraniteljica, a prenosi Hina.