U povodu blagdana Uskrsa po julijanskom kalendaru, uskrsne liturgije služe se danas u svim crkvama Srpske pravoslavne crkve u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a vjernici ga tradicionalno slave u svojim obiteljima uz bogat blagdanski stol.
Kršćanske crkve širom svijeta Uskrs slave u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i grijehom, a danas Uskrs slave srpska, ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i jedan broj Eskima na Aljasci i pravoslavni vjernici u Egiptu.
Pravoslavci Uskrs slave prvu nedjelju punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, ali obvezno nakon židovske Pashe.
Ovaj blagdan ne slavi se uvijek istog datuma, može se slaviti u razmaku od čak 35 dana. Prema julijanskom kalendaru najranije se može slaviti 4. travnja, a najkasnije 8. svibnja, dok je najraniji datum za obilježavanje Uskrsa po gregorijanskom kalendaru 22. ožujka, a najkasniji 25. travnja.
Pravoslavci Uskrs slave tri dana. Za ovaj blagdan vezuje se običaj poklanjanja jaja. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i simbolizira Isusov izlazak iz groba i ponovno rađanje.
Prvo obojeno naziva se čuvarkuća i u pravilu je crvene boje. Crvena boja simbolizira krv koju je Isus prolio na Golgoti, ali je i boja uskrsnuća. Ovo jaje čuva se sve do sljedećeg Uskrsa i ima poseban značaj. Prema predaji, Marija Magdalena je rimskom caru Tiberiju, koji nije vjerovao u Kristovo uskrsnuće, dala crveno jaje i pozdravila ga riječima „Hristos Vaskrse“.
Danas je običaj da uskršnje slavlje počinje nakon jutarnje službe, nakon čega se vjernici pozdravljaju rečima „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“.
Blagdan vjernicima u Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji čestitali su i župan Vukovarsko-srijemske županije Ivan Bosančić i gradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček.