Dolaskom hladnijih dana vraćaju se kašalj, kihanje, grlobolja i začepljen nos, a s njima i poznata dvojba, je li riječ o običnoj prehladi ili gripi? Iako većina respiratornih infekcija prolazi bez težih posljedica, neke mogu izazvati ozbiljne komplikacije, osobito kod starijih osoba, kroničnih bolesnika, trudnica i male djece. Pritom mnogo ovisi o tome kako ćemo reagirati na prve simptome, hoćemo li na vrijeme potražiti liječničku pomoć i koliko ćemo odgovorno postupati prema ljudima oko sebe.
O sezoni respiratornih infekcija, razlikama između prehlade i gripe, cijepljenju te najčešćim pogreškama u liječenju govorio je dr. Mislav Gugić, epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije, gostujući u jutarnjem showu „Tko rano rani?” kod Mire i Robija na Hrvatskom radiju Vukovar.
Jesen i zima donose više respiratornih infekcija
Porast respiratornih infekcija u hladnijem dijelu godine uobičajena je sezonska pojava. Tome pridonosi više čimbenika, više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, češće smo u bliskom kontaktu s drugim ljudima, a prostorije se ne prozračuju uvijek dovoljno. Istodobno se mijenja cirkulacija pojedinih virusa, pa se tijekom jeseni i zime može širiti više različitih uzročnika.
- To je uobičajen sezonski obrazac, ali ne znači nužno da se pojavila neka nova ili opasnija bolest - objasnio je Gugić, podsjetivši i na iskustvo pandemije bolesti COVID-19. Među uzročnicima koji se mogu pojavljivati u ovom razdoblju nalaze se rinovirusi, koji su čest uzrok prehlade, virusi influence, odnosno gripe, te SARS-CoV-2, koji uzrokuje COVID-19. Važno mjesto ima i respiratorni sincicijski virus (RSV), osobito kada je riječ o dojenčadi, maloj djeci i starijim osobama. Respiratorne infekcije mogu uzrokovati i adenovirusi te drugi sezonski koronavirusi.
Njihova se prisutnost i intenzitet mijenjaju tijekom sezone. Pritom se više virusa može istodobno širiti među stanovništvom, čak i kada gripa još nije značajnije zastupljena. Zato se epidemiološka situacija ne može pouzdano procijeniti samo prema kalendaru, nego je potrebno pratiti prijave oboljenja i laboratorijske nalaze.
Posebnu pozornost treba posvetiti simptomima i općem stanju oboljele osobe. Iako mnoge respiratorne infekcije imaju slične početne znakove, njihov tijek može se znatno razlikovati.
Prehlada obično počinje postupno, a gripa naglo
Curenje nosa, kihanje i grlobolja često upućuju na prehladu, dok gripa može početi naglo i snažno narušiti opće stanje. Ipak, simptomi se preklapaju, pa se samo na temelju njih ne može uvijek sa sigurnošću utvrditi o kojoj je infekciji riječ.
- Najvažnija je razlika obično u načinu početka bolesti i intenzitetu simptoma - rekao je Gugić.
Prehlada se najčešće razvija postupno, tijekom nekoliko dana. Prevladavaju curenje ili začepljenost nosa, kihanje i grlobolja, dok je temperatura uglavnom normalna ili blago povišena. Opće stanje obično nije znatno narušeno pa mnogi ljudi nastavljaju obavljati svakodnevne obveze.
Gripa, s druge strane, često nastupa naglo. Osoba se ujutro može osjećati dobro, a već nekoliko sati poslije razviti visoku temperaturu, glavobolju, izraženu malaksalost te bolove u mišićima, zglobovima i leđima. Bolest može biti toliko intenzivna da oboljeloga praktično onemogući u uobičajenim aktivnostima.
Takva podjela ipak nije apsolutna. Gripa se može pojaviti i bez visoke temperature ili izraženih bolova u mišićima, a simptomi drugih respiratornih infekcija mogu biti vrlo slični. Kada je potrebno utvrditi uzročnika, mogu pomoći testovi koji otkrivaju pojedine respiratorne viruse, uključujući viruse gripe A i B, SARS-CoV-2 i RSV. Rezultat se pritom mora tumačiti u kontekstu simptoma i liječničke procjene.
Jedan od najvažnijih savjeta odnosi se na odluku hoćemo li bolest pokušati prehodati. Odlazak na posao ili nastavak uobičajenih aktivnosti unatoč temperaturi, kašlju i izraženoj slabosti nije bezazlen.
- Gripu nije dobro prehodati iz više razloga - upozorio je Gugić dodajući kako se organizam bori s infekcijom, a nastavak rada i fizički napor mogu otežati oporavak. Posebno je to važno kod osoba s kroničnim bolestima, kojima se osnovno zdravstveno stanje tijekom infekcije može pogoršati.
Gripa može izazvati i komplikacije, među kojima je upala pluća. U nekim slučajevima uz virusnu infekciju razvije se i bakterijska infekcija, što dodatno može zakomplicirati liječenje
- Ostajanje kod kuće tijekom bolesti važno je i zbog zaštite drugih. Osoba oboljela od gripe može biti zarazna približno dan prije pojave simptoma, a zaraznost nakon njihova početka može potrajati do sedam dana. Najveća je obično tijekom prva tri dana bolesti. Ako oboljeli odlazi na posao, u školu ili među druge ljude, infekciju može prenijeti kolegama i članovima njihovih obitelji, među kojima mogu biti osobe pod povećanim rizikom od težeg oblika bolesti - navodi dr. Gugić.
Zato se preporučuje odmor, ograničavanje kontakata, redovito prozračivanje prostorija, pranje ruku te pokrivanje usta i nosa pri kašljanju i kihanju. Ako se kontakt s drugima ne može izbjeći, u određenim okolnostima korisna je i zaštitna maska.
Cijepljenje i zdrave navike važni su dijelovi zaštite
Cijepljenje protiv gripe jedna je od najvažnijih specifičnih mjera zaštite, posebno za osobe kod kojih je veći rizik od komplikacija. Gugić ga je preporučio starijima od 65 godina, kroničnim bolesnicima, trudnicama i zdravstvenim djelatnicima, kao i osobama koje rade u ustanovama socijalne skrbi te skrbe o starijim i nemoćnim osobama.
Sastav cjepiva prilagođava se svake godine, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i procjenama o sojevima virusa gripe koji bi mogli cirkulirati. Zaštita se ne razvija odmah nakon cijepljenja, nego je potrebno približno deset do četrnaest dana. Zbog toga je korisno cijepiti se prije intenzivnijeg širenja gripe.
U razgovoru je Gugić najavio da bi cijepljenje za ovu sezonu trebalo početi početkom studenoga, nakon pristizanja cjepiva. Spomenuo je i nabavu 420.000 doza za Hrvatsku. Ipak, cijepljenje nije jedina mjera zaštite. Važne su i svakodnevne navike koje podupiru normalno funkcioniranje organizma, uravnotežena prehrana, dovoljno sna, redovita tjelesna aktivnost i higijena.
Upravo se na tom području često stvaraju pogrešna očekivanja od dodataka prehrani. Vitamini i minerali važni su za organizam, ali njihovo uzimanje ne jamči da osoba neće oboljeti od prehlade ili gripe.
- Naš imunološki sustav ne možemo jednostavno pojačati jednim vitaminom ili dodatkom prehrani - pojasnio je Gugić, istaknuvši da dodaci prehrani ne mogu zamijeniti kvalitetnu prehranu i zdrave životne navike.
Vitamin C, primjerice, u određenim okolnostima može skratiti trajanje simptoma prehlade, ali nije pouzdana zaštita od infekcije. Nadoknada vitamina D ima smisla kod manjka ili povećanog rizika od njegova nedostatka, no ni ona ne jamči da osoba neće oboljeti. Ni nekritičko uzimanje cinka i multivitaminskih pripravaka ne treba smatrati pouzdanim načinom sprečavanja respiratornih infekcija.
- Pretjerano uzimanje vitamina i minerala može izazvati neželjene učinke, a pojedini dodaci mogu utjecati i na djelovanje drugih lijekova, odnosno terapija za druga kronična oboljenja kod pacijenata. Stoga ih je potrebno razumno uzimati prema stvarnim potrebama, a ne na temelju obećanja iz reklama - upozorio je dr. Gugić.
Posebnu pozornost treba posvetiti djeci koja pohađaju vrtiće i škole. U kolektivima se infekcije lako šire, a najmlađi još usvajaju higijenske navike. Ako dijete ima temperaturu ili se osjeća loše, treba ostati kod kuće, a povratak u kolektiv treba uskladiti s općim stanjem i preporukama za konkretnu bolest. Kod bolesti praćenih temperaturom uobičajeno je pričekati najmanje 24 sata bez temperature i bez primjene lijekova za njezino snižavanje, uz uvjet da se dijete osjeća dovoljno dobro za uobičajene aktivnosti.
Gugić je na kraju posebno upozorio na samoinicijativno uzimanje antibiotika. Ti lijekovi djeluju na bakterijske infekcije, a ne na viruse koji uzrokuju gripu i običnu prehladu. Njihova primjena opravdana je samo kada za to postoji medicinska indikacija i kada ih liječnik propiše.
Otežano disanje, bol u prsima, poremećaj svijesti ili izrazita slabost simptomi su koje ne treba zanemarivati i zbog kojih je potrebno odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Kod ostalih tegoba koje zabrinjavaju ili se pogoršavaju treba se javiti obiteljskom liječniku ili pedijatru.
Iako nije moguće spriječiti svaku respiratornu infekciju, pravodobno prepoznavanje simptoma, odgovorno ponašanje tijekom bolesti, cijepljenje kada je preporučeno i zaštita osoba pod povećanim rizikom mogu smanjiti mogućnost težih posljedica i daljnjeg širenja infekcija.
SNIMKU gostovanja dr. Mislava Gugića u jutranjem showu "Tko rano rani?" poslušajte u playeru ispod članka.