Radijska emisija „Dogodilo se na današnji dan“ Hrvatskog radija Vukovar osvojila je prestižnu nagradu HURiN-a, Zlatni mikrofon za najbolju emisiju u Hrvatskoj. Autor i urednik emisije, Robert Rac, glavni i odgovorni urednik Hrvatskog radija Vukovar, otkriva što ova nagrada znači njemu osobno i njegovim kolegama, kako je nastala ideja za emisiju koja na zanimljiv način oživljava povijest te kako su slušatelji reagirali na projekt koji traje već punih 365 dana.
• Gospodine Rac, prije svega čestitke na dodijeljenom Zlatnom mikrofonu za najbolju emisiju. Što ova nagrada znači Vama osobno?
- Prije svega, hvala na čestitkama. Ova nagrada mi znači puno, ponajprije zato što predstavlja krunu jednog velikog truda i rada koji je trajao više od godinu i pol dana. Iskreno, ovo je i prva nagrada za jednu od mojih autorskih emisija pa mi uistinu puno znači... Znači mi i osobno jer je potvrda da sve ono vrijeme, sati i dani, a ponekada i noći, provedeni pred mikrofonom, sva preispitivanja i sumnje tijekom procesa njezine izrade, jesam li trebao uopće i započeti ovakav projekt, ipak imaju smisla. Jednom kad sam odlučio krenuti, znao sam da to moram i završiti. Cilj je bio napraviti 365 emisija i to sam si zacrtao kao obavezu. Naravno, bilo je trenutaka kada sam pomislio: “Bože, što mi je ovo trebalo?”, ali osjećaj odgovornosti prema poslu i želja da ispunim ono što sam zamislio uvijek bi prevagnuli. Posebno mi je drago što nagrada dolazi upravo od struke, od novinara i radijskih djelatnika. Mi novinari znamo biti i vrlo samokritični pa kad priznanje dođe iz takvih ruku, ima posebnu vrijednost.
U pravim rukama
• Koliko ova nagrada znači za Hrvatski radio Vukovar, kao kuću koja već desetljećima ima posebno mjesto u hrvatskom eteru?
Za sve kolegice i kolege na Hrvatskom radiju Vukovar svaka nagrada znači puno, jer samo mi znamo koliko truda stoji iza svake minute programa. To su sati istraživanja, pisanja, snimanja i montiranja. Ova nagrada posebno nas veseli jer dolazi u kuću koja ima izuzetno bogatu, ali i tešku povijest. Hrvatski radio Vukovar ima simbolično značenje u hrvatskom eteru, a sama emisija „Dogodilo se na današnji dan“ često obrađuje događaje iz 1991. godine. Time, na neki način, čuvamo uspomenu na Domovinski rat i na sve ono što su Vukovarci tada prošli. Emisija tako ima i edukativnu, ali i povijesno-memorijalnu vrijednost, kako za naše djelatnike, tako i za naše slušatelje.
• Kako je reagirao vaš tim kada ste doznali da je „Dogodilo se na današnji dan” proglašena najboljom emisijom?
- Reakcija je bila vrlo emotivna. Iskreno, nitko nije očekivao da će baš naša emisija osvojiti Zlatni mikrofon, s obzirom na to da konkurencija u HURiN-u uvijek okuplja velik broj kvalitetnih radijskih postaja. Bili smo ponosni i dirnuti. Osjećaj je bio poseban jer je nagrada došla za emisiju koja uistinu nastaje iz ljubavi i posvećenosti poslu. Direktorica HRV-a Lidija Hrgović posebno je istaknula da joj je drago što je ime Vukovara i našeg radija na ovaj način iznova odjeknulo i u drugim dijelovima Hrvatske.
Nova koncesija, nova shema, nova emisija...
• Kako je uopće došlo do ideje za realizaciju emisije „Dogodilo se na današnji dan”?
- Zapravo, sve je počelo prilično spontano. Morali smo obnoviti našu radijsku koncesiju, a to je značilo i izradu nove programske osnove i programske sheme. Tada sam pomislio da bismo trebali unijeti nešto novo u program, nešto što će nas razlikovati od drugih. Shvatio sam da većina radijskih postaja danas zanemaruje edukativni dio programa, a radio je kroz povijest uvijek imao i tu važnu ulogu. Želio sam to vratiti, spojiti edukativno i zanimljivo. U prošlosti smo već imali kratke „povijesne crtice“, ali bile su vrlo šture, gdje su se navodili samo pojedini datum i događaj, bez ikakvog konteksta. Želja mi je bila napraviti nešto bogatije, emisiju koja će trajati desetak minuta, biti dinamična, edukativna, a opet lako slušljiva. Svaki događaj u emisiji nastojimo oživjeti arhivskim snimkama, zvučnim efektima ili glazbom karakterističnom za razdoblje o kojem govorimo. To daje atmosferu, približava povijest slušatelju i čini emisiju zanimljivom i „živom“.
• Jeste li od početka imali jasnu viziju kako će emisija izgledati, ili se koncept razvijao s vremenom?
- Jesam, vrlo jasno. Kad sam kolegama predstavio ideju, neki su bili skeptični i pitali se zašto raditi tako zahtjevnu emisiju kad bi se moglo jednostavno „pročitati što se dogodilo“. No ja sam znao točno što želim, a to je ozbiljna, istraživački utemeljena i produkcijski kvalitetna emisija.
• Koliko je istraživanja i pripreme potrebno za svaku emisiju, jer pretpostavljam da nije lako pronaći zanimljive i relevantne povijesne događaje za svaki dan u godini?
- Najviše vremena upravo odlazi na istraživanje. Nisam povjesničar po struci, ali novinar sam i oduvijek sam volio povijest. Za svaku emisiju potrebno je provjeriti informacije iz više izvora, jer se na internetu mogu naći i netočni podaci. Koristio sam sve... Literaturu, udžbenike, povijesne knjige, arhivske materijale i internet. Kad bih prikupio dovoljno pouzdanih podataka, tek tada bih pisao tekst, uredio sinopsis, a potom i snimao emisiju. Nakon toga slijedi montaža i postprodukcija, dodavanje arhivskih snimaka, efekata i glazbe. Ne biste vjerovali koliko sati i sati rada utrošite za samo 10-ak minuta emisije jer svaki detalj mora biti točan i zvučno autentičan.
Lajavi pas
• Koji su bili najveći izazovi u stvaranju i vođenju emisije? Jesu li bili tehnički, vremenski ili možda sadržajni?
- Sva tri, zapravo. Na početku sam sve radio u studiju, često i po noći. To me je užasno iscrpljivalo. Kasnije sam kupio studijsku opremu i snimao kod kuće, što je olakšalo tehnički dio, ali donijelo nove izazove. Započneš snimanje, ali pas mi zalaje u dvorištu, susjed cijepa drva, netko ti pozvoni na vratima ili su ukućani jednostavno bučni jer nisu naučili na to da u kući imaju improvizirani studio. Doduše, studio bez zvučne izolacije, ali ipak studio. Najteži izazov je ipak bilo vrijeme, odnosno ritam. Htio sam imati zalihe emisija, ali one su se brzo topile pa sam često morao snimati i „svetkom i petkom” i vikendima čak i na godišnjem odmoru. No, taj ritam me naučio disciplini i upornosti. Sadržajno, izazov je bio održati zanimljivost. Na početku sam mislio da će se tema brzo „potrošiti“, ali pokazalo se da povijest nudi beskrajno mnogo događaja i priča.
• U vremenu kada je pozornost publike sve kraća, kako uspijevate privući i zadržati interes slušatelja za emisiju koja se bavi poviješću?
- Prije svega, formom, emisija traje desetak minuta, što je optimalno trajanje za radio. Zatim načinom prezentacije, kroz zvuk, efekte, glazbu i pripovijedanje pokušavamo „oživjeti“ događaje i prenijeti slušatelja u to vrijeme. Svaka emisija donosi pet do sedam događaja koji su se dogodili na taj dan, kronološki od najstarijih vremena do suvremenosti. Ta dinamika drži pozornost, a reakcije slušatelja pokazuju da ih emisija stvarno zaokuplja.
Presudne slučajnosti
• Jeste li tijekom rada na emisiji otkrili neke povijesne događaje ili osobe o kojima ranije niste znali, a koji su Vas posebno iznenadili ili inspirirali?
- Bilo ih je mnogo, ali jedan mi je primjer posebno zanimljiv. Prije nego što je Jan Bata došao u Vukovar i osnovao tvornicu Borovo, planirao je graditi tvornicu u Slavonskom Brodu. Međutim, tamošnji gradonačelnik nije mu htio prodati zemljište koje je tražio pa je Bata odlučio otići u Vukovar. I tako je povijest našega grada mogla izgledati posve drukčije. Takve priče me oduševljavaju jer pokazuju koliko su slučajnosti ponekad presudne.
• Kako su slušatelji reagirali na emisiju? Imate li povratne informacije, komentare, prijedloge, možda i prijave tema?
- Izuzetno pozitivno. Naši vjerni slušatelji redovito prate emisiju, komentiraju, a ponekada i zovu u redakciju. Zna se dogoditi da, ako emisija iz tehničkih razloga ne počne na vrijeme, odmah zovu zabrinuti da se nešto dogodilo. To je zapravo najljepši dokaz da im je stalo i da emisiju doživljavaju kao dio svakodnevice.
• Danas, nakon što ste napravili punih 365 emisija, što osjećate kad se osvrnete na taj put?
- Zapravo, 366 emisija, jer snimili smo i onu za 29. veljače, kada je prijestupna godina. Ne biste vjerovali koliko se zanimljivih stvari dogodilo i toga datuma koji nam dolazi svake četiri godine. Pa, osjećam ponos i veliko zadovoljstvo. Nije bilo lako izdržati tempo, ali sam znao da moram završiti ono što sam započeo. Sada, kada pogledam unatrag, shvaćam da je vrijedilo svakog trenutka. Ova nagrada to samo potvrđuje.
• Jeste li kroz ovaj projekt možda i sami još više zavoljeli povijest?
- Da, apsolutno. Povijest sam oduvijek volio, ali sada ju doživljavam potpuno drugačije. U školi učimo zbog ocjena, a kad istražuješ kao novinar, učiš iz strasti i iz želje da razumiješ. To je sasvim drukčiji odnos prema znanju.
Sedmi srpnja u snovima
• Postoji li neka epizoda ili dan koji Vam je posebno drag, bilo zbog teme, emocije ili reakcije publike?
- Da! Ona prva, emisija emitirana 8. srpnja 2024. godine, kada je ujedno startala nova koncesija pa samim time i nova programska osnova i shema. Toga datuma je iz perspektive programa sve započelo, a datum 7. srpnja mi je postao cilj do kojega treba stići kako bi zatvorili krug i završili projekt. Vjerujte mi, sanjao sam taj datum... Doći do dana kad ću moći reći da je ciklus završen. I to se s vremenom i dogodilo. Bio je to trenutak ponosa i olakšanja, ali i početak nečeg novog.
• I za kraj, što dalje? Možemo li očekivati nastavak emisije, nove projekte, možda i knjigu ili digitalnu verziju emisije?
- Da, svakako. Emisija se nastavlja i dalje, baza postoji i obogaćuje se novim sadržajima i događajima. Što se novih projekata tiče, ideja nikad ne nedostaje, novinari uvijek imaju neku novu priču u planu. Pisanje knjige, sigurno, jednoga dana u mirovini. Digitalna verzija emisije... Razmišljamo o tome, ali ako se odlučimo na taj korak, sve emisije bit će dostupne na portalu HRV-a, u rubrici Studio online iz dana u dan. Za sada nastojimo da jutarnja rutina naših slušatelja ostane ista, da u 7:30, uz kavu na 107,2 MHz, zajedno prelistavamo prašnjave stranice povijesti.