U Pastoralnom centru sv. Bone u Vukovaru održan je interdisciplinarni stručni skup „Vukovar – 35 godina poslije“, posvećen 35. obljetnici Bitke za Vukovar i početka opsade grada 1991. godine. Skup je početkom rujna organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Osijek, a bio je namijenjen ponajprije voditeljima županijskih stručnih vijeća za geografiju, povijest i vjeronauk.
Cilj skupa bio je pružiti učiteljima i nastavnicima dodatnu stručnu i metodičku potporu u poučavanju o Domovinskom ratu te osjetljive teme približiti učenicima kroz povezivanje različitih nastavnih područja.
Koordinatorica skupa, viša savjetnica za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Ankica Mlinarić, istaknula je kako je riječ o svojevrsnoj novosti u stručnom usavršavanju jer je tema Vukovara obrađena interdisciplinarno.
Od znanstvenih činjenica do osobnih svjedočanstava
Stručni dio skupa otvorio je dr. sc. Dražen Živić iz Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ – Područnog centra Vukovar, predavanjem „Vukovar 1991.: između znanstvenih činjenica i mita“. Predstavio je rezultate dugogodišnjih istraživanja vezanih uz ratna zbivanja, demografske posljedice, stradanja i obranu Vukovara.
O ulozi Državnog arhiva u istraživanju prošlosti i očuvanju kulturne baštine Vukovarsko-srijemske županije govorio je ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru i viši arhivist Petar Elez. Sudionici su imali priliku upoznati arhivsko gradivo vezano uz Vukovar, ali i sadržaje i radionice koje ta ustanova nudi školama.
Posebno snažan dio skupa bila su osobna svjedočanstva fra Ante Perkovića i ratne izvjestiteljice Vesne Orešković.
Fra Ante Perković, koji je bio župnik Župe sv. Josipa Radnika u Vukovaru od 1990. do 2008. godine, govorio je o vlastitom iskustvu Domovinskog rata, zatočeništvu u logoru, progonstvu i povratku u Vukovar tijekom mirne reintegracije. Posebno je govorio o pastoralnoj skrbi i ponovnoj izgradnji životnog i vjerskog zajedništva u gradu.
Vesna Orešković, tadašnja zaposlenica Hrvatskog radija Vukovar i ratna izvjestiteljica, svjedočila je o ratnim vremenima i osobnom iskustvu izvještavanja iz Vukovara. Nakon višedesetljetne šutnje o ratnim događajima, istaknula je važnost riječi svjedoka i očuvanja sjećanja dok su svjedoci tih vremena još među nama.
Ankica Mlinarić upravo osobna svjedočanstva smatra jednom od najvećih vrijednosti skupa.
-Osobne životne priče teško je nadomjestiti udžbenicima ili zbornicima. Svaki čovjek koji je na bilo koji način sudjelovao u Domovinskom ratu, bio pogođen progonom ili je član obitelji osobe koja je pretrpjela rat, svojevrsno je živo svjedočanstvo - istaknula je.
Stradanje vukovarske djece kao važna tema u nastavi
Posebna pozornost posvećena je djeci stradaloj tijekom Domovinskog rata. Književnica i diplomirana teologinja Ani Galović-Kovač, vjeroučiteljica u srednjim školama u Vukovaru i Iloku, predstavila je višegodišnje istraživanje o životima i stradanju vukovarske djece, objedinjeno u knjizi „Mama, ne vidim nebo: prekinuta vukovarska djetinjstva 1991.–1992.“. Predstavila je i metodički pristup poučavanju o toj temi, naglasivši potrebu za posebno obzirnim i pedagoški primjerenim pristupom.
Mlinarić smatra kako se učenicima treba govoriti i o ljepoti života, ali i tragediji i naglo prekinutim djetinjstvima.
Baština kao dio kulture sjećanja
Završni dio stručnog skupa bio je posvećen sakralnoj i kulturno-povijesnoj baštini Vukovara. Fra Ivica Jagodić, provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda, koji je 18 godina bio župnik i gvardijan u Župi sv. Filipa i Jakova u Vukovaru, govorio je o obnovi franjevačkog samostana i izgradnji Franjevačkog muzeja, od ratom razorenog i zatečenog stanja do današnjeg muzejskog postava.
Sudionici su potom razgledali Franjevački muzej, a posebna je pozornost posvećena i popisu imena stradalih osoba u Vukovaru.
Stručni je skup, osim edukativnog, imao i snažnu memorijalnu dimenziju.
-Kolege sudionici imali su priliku cijeli dan promišljati o ovoj obljetnici i ovoj bremenitoj ljepoti grada Vukovara, vjerujući da sve žrtve koje su dane nisu uzaludne i da će sadašnje i buduće generacije dati svoj doprinos njegovanju kulture sjećanja te prepoznavanju sakralne i kulturno-povijesne baštine grada - zaključila je Mlinarić.
U organizaciji i realizaciji skupa sudjelovali su i viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje – Sonja Burčar za geografiju, Hrvoje Knežević za povijest te Ankica Mlinarić za vjeronauk.