Sezona peludnih alergija u Vukovarsko-srijemskoj županiji polako počinje. Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije, Kata Krešić, objašnjava da alergije nisu isključivo sezonski problem jer ovise o individualnoj osjetljivosti, ali da pelud biljaka koje se oprašuju vjetrom predstavlja najčešći uzrok sezonskih tegoba.
Prema njezinim riječima, tri su glavne skupine biljaka koje izazivaju alergije – trave, korov i drveće – a cvjetanje ovih biljaka započinje u različito doba godine. Neke vrste, poput čempresa, cvjetaju tijekom cijele godine, dok lijeska počinje već u siječnju. Većina biljaka u Vukovarsko-srijemskoj županiji cvjeta sada ili će uskoro početi, uključujući običnu travu, koprivu te stabla poput jasena, breze, hrasta, platana i graba, čija pelud ima visok alergijski potencijal.
Posebnu pozornost Krešić posvećuje ambroziji, koja je u kontinentalnoj Hrvatskoj odgovorna za alergije kod 15–25% stanovnika. Ona naglašava da je ambrozija vrlo agresivna biljka, jer jedna stabljika može proizvesti i do milijardu peludnih zrnaca. Upravo ona je ljeti i ujesen glavni krivac za alergije koje znatno narušavaju kvalitetu života.
- Ambrozija počinje cvjetati u srpnju, ali ju je važno početi suzbijati na vrijeme čupanjem i redovitom košnjom kako bi je što manje bilo u vrijeme cvatnje. Samo jedna stabljika može proizvesti i do milijardu peludnih zrnaca, a drži se kako je među alergičarima na pelud njih najviše alergično na ambroziju - kaže Krešić.
Porast alergija u modernom dobu
Ravnateljica ističe kako alergijske bolesti bilježe trend porasta, posebno u urbanim i industrijaliziranim područjima. Moderni način života i okolišni faktori znatno doprinose ovom problemu.
- Alergijske bolesti su po definiciji kronične nezarazne bolesti i predstavljaju značajan javnozdravstveni problem sa trendom porasta. Općenito se alergije danas nazivaju bolešću modernog doba, a većina stručnjaka se slaže kako su tome doprinijele brojne promjene okoliša. Svakodnevna izloženost kemikalijama, onečišćenjima u zraku, hrani i još puno toga što prati suvremeno društvo napredne tehnologije zasigurno može utjecati na pojavu alergija kod osoba koje za to imaju predispoziciju, jer ne smijemo zaboraviti da alergije inače najčešće nastaju u kombinaciji nasljednih čimbenika i utjecaja okoliša – naglasila je.
Simptomi i razlika od prehlade
Krešić objašnjava da se sezonske alergije najčešće manifestiraju kroz simptome u nosu i očima, a ponekad i u donjim dišnim putovima. Građani se često pitaju kako ih razlikovati od prehlade ili viroze te kada je potrebno reagirati.
- Najčešći simptomi su curenje nosa ili pak začepljenost nosa, zatim kihanje, svrbež nosa, crvenilo, svrbež i suzenje očiju, a ponekad ako su zahvaćeni i donji dijelovi dišnog sustava javlja se zviždanje pri disanju i otežano disanje. Upravo navedeni simptomi su razlog zbog kojeg je ponekad, najčešće u početku bolesti, teško razlikovati alergije od obične prehlade ili viroze. Ipak, iako su simptomi slični, postoje pokazatelji koji pomažu u njihovom razlikovanju: za alergije je tipično da se simptomi javljaju periodično, sezonski svake godine u istom vremenskom periodu, traju duže od dva tjedna i nisu praćeni vrućicom. Svrbež očiju i nosa, vodenasti iscjedak iz nosa i osjećaj da kihanje ne donosi olakšanje, također upućuju na alergiju - navela je.
Vremenske prilike i pelud
Sezona alergija uvelike ovisi o vremenskim prilikama. Toplije zime i ranije proljeće potiču raniji rast i cvjetanje biljaka, što povećava koncentraciju peludi u zraku.
- Sezonske alergije najčešće počinju u rano proljeće i završavaju u jesen, ovise o geografsko-klimatskom području, vegetaciji, ali i meteorološkim prilikama. Globalno zatopljenje mijenja godišnja doba, zime su kraće, proljeće stiže ranije, a uz ranije zatopljenje započinje i raniji rast i cvjetanje biljaka i prisutnost peludi u zraku. Obilne kiše smanjuju koncentraciju peludi u zraku, dok sunčano i vjetrovito vrijeme povećava. Sve to treba uzeti u obzir kod pravovremenog prepoznavanja simptoma peludne alergije i poduzimanja mjera koje se preporučuju oboljelim osobama – upozorila je.
Preventivne mjere i terapija
Kako bi ublažili simptome, građanima se savjetuje smanjiti izloženost peludi. Krešić preporučuje izbjegavanje boravka u prirodi ujutro i za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena, boravak nakon kiše ili u večernjim satima, temeljito pranje ruku i odjeće, te čišćenje kućnih ljubimaca nakon boravka vani. Također savjetuje zatvaranje prozora i izbjegavanje sušenja rublja vani, te redovito uzimanje terapije prema uputama liječnika.
- Peludne alergije su kronična bolest, ali postoje sve bolji lijekovi koji mogu umanjiti simptome i olakšati život oboljelim osobama. Važno je na vrijeme započeti terapiju i uzimati ju po uputama liječnika. Antihistaminici blokiraju histamin koji je uzrok alergijskih simptoma i osim što ublažavaju simptome, imaju i preventivnu ulogu, pa se preporuča započeti njihovo uzimanje tjedan do dva prije očekivane cvatnje. Postoje i drugi oblici liječenja poput imunoterapije, ali njihovu primjenu donose specijalisti alergolozi. Svaku terapiju treba provoditi u suradnji s liječnikom i na vrijeme ju započeti – savjetuje.
Djeca, stariji i alergije
Krešić napominje da alergije mogu zahvatiti sve dobne skupine, iako se najčešće pojavljuju u djetinjstvu. Dok zdrava djeca lakše podnose simptome, stariji ljudi s kroničnim bolestima mogu osjetiti jače tegobe i trebaju dodatnu pažnju.
- Dok se inače zdrava djeca i mladi lakše oporavljaju od simptoma alergije, kod starijih to može biti teže, osobito ako boluju od kroničnih bolesti, posebno respiratornih. U tim slučajevima važno je pravovremeno zatražiti liječničku pomoć kako ne bi došlo do komplikacija - pozvala je na oprez.
Poruka građanima
Zaključno, Krešić poručuje da, iako peludne alergije nisu izlječive, pridržavanje preporuka i pravovremena terapija mogu značajno poboljšati kvalitetu života.
- Pridržavanjem preporuka usmjerenih na smanjenu izloženost alergenu, redovitim savjetima s liječnikom i pravovremenim uzimanjem lijekova, simptomi se mogu ublažiti i život s alergijom učiniti podnošljivijim i kvalitetnijim. Javnozdravstveni problem alergija uključuje i izostanke s posla, škole, vrtića, loš san, umor i smanjenu koncentraciju, što značajno narušava kvalitetu života i osjećaj dobroga zdravlja – zaključila je.