Nove spoznaje o jednoj od ključnih figura hrvatske povijesti
Međunarodni interdisciplinarni simpozij Strossmayeriana, pod nazivom „Biskup Josip Juraj Strossmayer – nepoznato o poznatome“, održan je 3. prosinca u Dvorani biskupa Mandića Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu. Skup je dio XXIII. Strossmayerovih dana, a upriličen je povodom 210. obljetnice rođenja i 120. obljetnice smrti jednog od najznačajnijih biskupa hrvatske povijesti.
Organizirali su ga Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Đakovu, Grad Đakovo i Kreativna kulturna mreža Osijek.
Strossmayer kao inspiracija – od znanosti do kulture
Otvarajući simpozij, predsjednica Organizacijskog odbora Snježana Barić-Šelmić poručila je kako interdisciplinarnost događaja vjerno odražava Strossmayerov duh: „Širok, otvoren i posvećen dijalogu.“ Zahvalila je izlagačima i institucijama koje su dale potporu, uključujući Katolički bogoslovni fakultet i SNFK Đakovo.
Predsjednik Programskog odbora dr. Vladimir Dugalić naglasio je da je Strossmayer nepresušna inspiracija, podsjetivši na njegovu iznimnu obrazovanost i golemi utjecaj.
– Mislim da je došlo vrijeme da se Strossmayera oslobodi ideologizacije i smjesti u povijesni kontekst – istaknuo je.
Uime Grada Đakova okupljene je pozdravio zamjenik gradonačelnika Antun Galić, poručivši da Strossmayerova misao i danas treba biti poticaj za izgradnju snažne, kulturno žive zajednice.
Film, predavanja i nova istraživanja
Program je otvoren dokumentarno-igranim filmom „Hrvatski sanjari“ o osječkom vizionaru Feliksu Laju, suvremeniku biskupa Strossmayera.
Prvo izlaganje održala je izv. prof. dr. sc. Zvjezdana Sikirić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govoreći o interpretacijama Strossmayera u historiografiji te o čestim zlouporabama njegovog djelovanja u prijelomnim povijesnim trenucima 20. stoljeća.
Simpozij je tijekom cijeloga dana okupio znanstvenike i kulturne djelatnike iz Hrvatske, Mađarske i Srbije, s više od dvadeset izlaganja o Strossmayerovoj ulozi u historiografiji, kulturnoj i obrazovnoj politici, međunarodnim odnosima, ekonomskom razvoju i književnosti.
Posebno su istaknuta nova istraživanja o nepoznatim arhivskim materijalima, njegovu odnosu prema Mariji Jurić Zagorki, kao i utjecaju na književno stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić.
Skup je zaključen glazbenim programom u kapeli Marije Majke Crkve, uz nastup sopranistice Georgije Balabini (Grčka) i orguljašice Tee Kulaš (Hrvatska), čime je simbolično povezana Strossmayerova ostavština u znanju, kulturi i umjetnosti.
Iz Đakovačko-osječke nadbiskupije poručuju kako simpozij predstavlja vrijedan doprinos razumijevanju Strossmayera i potvrđuje trajnu aktualnost njegovih ideja.