U Gradska knjižnica Vukovar održano je predavanje i svečano otvorenje izložbe „Premazane svim mastima: ženski likovi na srednjovjekovnim sitnoslikama u glagoljskim rukopisima“, projekta koji na jedinstven način povezuje znanost, umjetnost i studentsko istraživanje.
Izložbu su, uz Gradsku knjižnicu Vukovar, organizirali Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Staroslavenski institut, a ostvarena je u okviru znanstvenoga projekta „Žene i žensko u srednjovjekovnom i ranonovovjekovnom glagoljaštvu“, koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Projekt se provodi od prosinca 2024. do prosinca 2027. godine te je usmjeren na istraživanje mjesta i uloge žena u tekstovima, ikonografiji i kulturnoj povijesti glagoljaštva.
Izložba je već imala zapaženu zagrebačku premijeru, prvi put je predstavljena 1. prosinca 2025. u predvorju Knjižnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a potom i u Knjižnici Dubec od 15. do 22. prosinca iste godine, što potvrđuje da je riječ o projektu koji je i prije dolaska u Vukovar pobudio interes stručne i šire javnosti.
Igra riječi s dubokim značenjem
Suautorica izložbe, prof. dr. sc. Sanja Cvetnić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno mentorica studentskog tima, pojasnila je simboliku intrigantnog naslova.
- Naziv je osmišljen pomalo provokativno, kako bi privukao pozornost, ali zapravo znači, obojene svim bojama - istaknula je Cvetnić. Podsjetila je kako je riječ boja turcizam, dok je starija hrvatska riječ bila mast.
- Danas taj korijen prepoznajemo tek u riječi masnica, a nekada je „mast” označavala boju – pojašnjava Cvetnić.
Izložba je posvećena ženskim likovima u glagoljskim rukopisima, prikazanima u sitnoslikama, minijaturama koje su krasile srednjovjekovne kodekse nastale prije izuma tiska. Upravo su boje i pigmenti često ključni za prepoznavanje pojedinog lika. Prema kolorističkim obilježjima i ikonografskim atributima moguće je razlikovati, primjerice, Bogorodicu od svete Elizabete ili svete Margarete.
Cvetnić je naglasila kako su studenti povijesti umjetnosti s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Tonka Belamarić, Nikolina Colnago, Nikola Cantoci, Sara Kaštela, Buga Kranželić, Ana Leko, Barbara Matulić, Dario Narančić, Karla Somek i Ivan Adam Šestan, glavni autori izložbe i kataloga.
- Studenti su odradili iznimno ozbiljan istraživački posao. Izložba je u Zagrebu bila vrlo lijepo primljena, osobito u knjižnicama - dodala je.
Znanstvena podloga projekta
O akademskom kontekstu govorila je dr. sc. Ana Šimić iz Staroslavenskoga instituta, voditeljica projekta „Žene i žensko u srednjovjekovnom i ranonovovjekovnom glagoljaštvu“.
Naglasila je kako je riječ o jednom od rijetkih sustavnih pokušaja da se žene u glagoljaškoj tradiciji istraže kao važni nositelji simbolike i kulturnih značenja. Izložba je, pojasnila je, posvećena glagoljskim rukopisima, reprezentativnim knjigama nastalima prije izuma tiska, koje su uz tekst sadržavale i bogato oslikane minijature.
Govoreći o suvremenoj percepciji glagoljice, Šimić je istaknula kako mnogi građani možda ne znaju čitati to pismo, ali su svjesni njegove važnosti.
- Glagoljica je naše prvo pismo i snažan identitetski simbol - rekla je, podsjetivši kako je upravo glagoljica izabrana među motive hrvatske strane eurokovanica.
Posebno ju je razveselila činjenica da Gradska knjižnica Vukovar u svome logotipu ima glagoljično slovo „V“. Time, smatra, glagoljica i danas živi kao dio kulturnog identiteta.
Glagoljica u europskom kontekstu
Jedan od zanimljivijih naglasaka predavanja odnosio se na europsku dimenziju glagoljaške baštine. Cvetnić je istaknula kako je izložbom obuhvaćeno šest važnih rukopisa, od kojih se nijedan danas ne čuva u Hrvatskoj. Među njima je i Hrvojev misal, ali i Reimski evanđelistar, koje je služilo kao krunidbena knjiga francuskih kraljeva.
- Francuski su kraljevi tijekom krunidbe polagali ruku upravo na tu knjigu - pojasnila je, ističući kako glagoljica nije samo hrvatska, nego i europska kulturna baština.
Otvorena tijekom ožujka
Izložba „Premazane svim mastima“ u Gradskoj knjižnici Vukovar ostaje otvorena tijekom ožujka. Posjetitelji imaju priliku upoznati slojevitu simboliku ženskih likova u srednjovjekovnim rukopisima te otkriti kako su boje, ikonografija i pismo zajedno oblikovali vizualnu kulturu jednoga vremena.
Ovaj projekt potvrđuje kako suradnja znanstvenih institucija i studenata može rezultirati vrijednim kulturnim događajem koji srednjovjekovnu baštinu približava suvremenoj publici.