Na području današnje Republike Hrvatske prije Drugog svjetskog rata živjelo je oko 170 tisuća Nijemaca. Završetkom rata komunističke su vlasti započele progon nakon što je 1945.godine donesen niz zakonskih propisa kojima je etničke Nijemce tadašnja vlast proglasila narodnim neprijateljima, izdajnicima, pomagačima okupatora. Destine Nijemaca tada su izgnani iz svojih domova, imovina im je konfiscirana i otjerani su u koncentracijske logore od kojih je najveći bio u Valpovu. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskom groblju u Valpovu obilježena je 80. obljetnica organiziranog protjerivanja pripadnika njemačke manjine iz Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata. Po riječima predsjednika Njemačke zajednice - zemaljske udruge podunavskih Švaba u Hrvatskoj Vladimira Hama, u logoru u Valpovu je stradalo više od dvije tisuće njemačkih žrtava, mahom žena, djece i starih, a muškarci su odvedeni u drugim smjerovima i najčešće se nisu vratili svojim kućama.
- Nakon Drugog svjetskog rata njemački narod na području cijele bivše Jugoslavije protjerivan je pod teretom kolektivne krivnje za nacističke zločine, a Nijemcima je tada oduzeta imovina, ali i sva građanska prava. Želimo podsjećati, ne tražeći konkretne krivce ili bilo kakvu zadovoljštinu, već samo upozoriti da kolektivna krivnja nikada nije rješenje. Želimo o tome govoriti, kako se povijest ne bi ponavljala. Mi smo u posljednjih 30 godina uložili velike napore u istraživanje svih dostupnih izvora kako bi rasvijetlili taj dio povijesti i kako bi izgradili od tih krhotina identiteta nekakvu sliku koju ostavljamo generacijama koje dolaze – rekao je za HRT Osijek Ham.
Obilježavanje je održano pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine RH. U okviru programa obilježavanja otvorena je i dokumentarna izložba o stradanju Nijemaca u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata i to u valpovačkom Kulturnom centru "Matija Petar Katančić".