Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić izvijestio je na tematskoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu da je zbog afričke svinjske kuge do sada eutanazirano oko 55 tisuća svinja, što čini pet do šest posto ukupnog svinjskog fonda u Hrvatskoj. Naglasio je da je riječ o pitanju nacionalne sigurnosti, budući da se bolest širi na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, koje čine oko 70 posto domaće svinjogojske proizvodnje.
Kako je rekao, Nacionalni krizni stožer čini sve kako bi zaštitio zdrave i legalne farme te spriječio širenje bolesti na susjedne županije poput Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske. Upozorio je kako se bore na dvije fronte – protiv same zaraze, ali i protiv faktora koji doprinose njezinu širenju, a to su nelegalne aktivnosti i populacija divljih svinja.
Pritom je izvijestio da su u Lugu i Bijelom Brdu, gdje su već ranije bila žarišta, jučer ponovno zabilježeni novi slučajevi bolesti na dva manja gospodarstva.
Prema podacima koje je iznio, u Osječko-baranjskoj županiji bolest se pojavila na 36 objekata, gdje je usmrćeno 14.392 svinje, a u Vukovarsko-srijemskoj na devet objekata, s ukupno 1412 eutanaziranih životinja. Dodao je kako se, uključujući i ranije slučajeve, broj usmrćenih svinja ove godine penje na između 55 i 56 tisuća.
Vlajčić je upozorio da bi neodgovorno ponašanje moglo dovesti do puno većih gubitaka – čak do 70 posto fonda – ako se ne poduzmu ozbiljne mjere. Podsjetio je i da je još u srpnju donesena naredba o potpunom uklanjanju divljih svinja. Do danas je u Vukovarsko-srijemskoj odstrijeljeno njih 318, što je gotovo 70 posto planiranog odstrela, dok je u Osječko-baranjskoj odstrijeljeno 1299 jedinki, odnosno 63 posto kvote. Lov se provodi i u Kopačkom ritu, gdje je odstrijeljeno 13 divljih svinja, a dodatno su postavljene i klopke.
Ministar je istaknuo i da je 18. rujna zabilježen prvi proboj bolesti na velikoj farmi – Belju u Sokolovcu – što je označilo trenutak podizanja mjera borbe protiv ASK na višu razinu. Napomenuo je da se u skladu s propisima koje Ministarstvo provodi još od 2018. godine kontinuirano provode i edukacije, ali da su problemi danas rezultat nepridržavanja tih pravila.
U borbu protiv bolesti uključeni su policija, Civilna zaštita, Carina, Državni inspektorat, ovlašteni veterinari i Hrvatsko lovačko društvo. Pooštren je nadzor nad graničnim prijelazima i farmama, posebice onima s više od tisuću svinja – kojih u pogođenim županijama ima ukupno 53.
Vlajčić je naglasio da bolest ne bira ni veličinu farme ni političku pripadnost, te da se zbog visokog rizika zaraze eutanazija provodi i u slučajevima kad se zaraza potvrdi na samo jednoj svinji.
Najavio je i novi, peti po redu program vrijedan 3 milijuna eura za unaprjeđenje biosigurnosnih uvjeta. Također je podsjetio da je Vlada već osmislila sektorske programe do 2030. godine, u koje će se uložiti 1,33 milijarde eura za modernizaciju preradbenih kapaciteta i povećanje stočnog fonda.
Ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjana Karačić upozorila je na širenje bolesti na nova područja u Osječko-baranjskoj županiji, gdje do sada nije bilo slučajeva. Podsjetila je na niz mjera provedenih još od 2018. godine – od kategorizacije objekata i pojačanih biosigurnosnih mjera do odstrela divljih svinja. Istaknula je da su bili raspisani i natječaji za pokretne klaonice, no nije bilo interesa.
Ravnateljica Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Renata Ojurović navela je da je naknada za odstrijeljenu divlju svinju u zoni ograničenja povećana na 100 eura. U Vukovarsko-srijemskoj županiji pozitivne divlje svinje pronađene su u tri od 73 lovišta, a u Osječko-baranjskoj u šest od ukupno 107 lovišta i rezervata.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir istaknula je da poljoprivrednici ne smiju biti taoci neodgovornih pojedinaca. Ocijenila je da novo žarište bolesti predstavlja ozbiljnu prijetnju domaćem svinjogojstvu te pozdravila osobno angažiranje ministra na čelu Stožera, kao i proširenje Stožera s dodatnim institucijama.
Zaključila je kako štete već sad imaju veliki razmjer jer su pogođene županije koje čine glavninu hrvatske proizvodnje svinjskog mesa, te pozvala na odlučnost u provedbi svih potrebnih mjera.