Nove cijene goriva, koje su na snagu stupile u utorak, 8. travnja, izazvale su dodatnu zabrinutost među građanima, osobito poljoprivrednicima i ribarima. Plavi dizel poskupio je za 17 centi te sada stoji 1 euro i 36 centi po litri. Podsjetimo, kada je Vlada prvi put intervenirala 9. ožujka, cijena plavog dizela iznosila je 80 centi, što znači da je u samo mjesec dana gorivo ključno za prehrambenu proizvodnju poskupjelo za čak 70 posto. Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore izjavio je kako nije siguran koliko će dugo poljoprivrednici moći izdržati ovakav financijski pritisak
- Kada govorimo o plavom dizelu, suočavamo se s teško objašnjivim situacijama, osobito iz perspektive poljoprivrednika. Naime, u jednoj noći cijena plavog dizela porasla je za 17 eurocenti po litri, dok se istodobno cijena pšenice godinama gotovo uopće ne mijenja i iznosi otprilike 17 eurocenti po kilogramu. To znači da je plavi dizel u vrlo kratkom roku poskupio za iznos jednak vrijednosti jednog kilograma pšenice. U takvim uvjetima iznimno je teško održivo poslovati, osobito ako se uzme u obzir da su tom poskupljenju prethodila još dva ranija povećanja cijena. Posljedično, danas je za istu količinu goriva potrebno izdvojiti nekoliko kilograma pšenice više nego prije samo mjesec dana. Takva kretanja ozbiljno dovode u pitanje isplativost poljoprivredne proizvodnje. Ipak, dodatni problem predstavlja i snažan rast cijena mineralnih gnojiva, uzrokovan poskupljenjem goriva i plina. Posebno su pogođena dušična gnojiva, koja su ključna za prihranu jesenskih usjeva i sjetvu proljetnih kultura. Riječ je o najtraženijoj vrsti gnojiva, čija je cijena u pojedinim trenucima rasla i do 60 % u samo jednom danu. Budući je udio troška gnojiva u proizvodnji znatno veći od troška goriva, ukupni troškovi dodatno rastu. Naime, dok gorivo čini manji dio troškova, mineralna gnojiva mogu predstavljati i do pet puta veći izdatak, što dodatno opterećuje poljoprivrednu proizvodnju - rekao je Brlošić dodajući kako su prvim poskupljenjima troškovi porasli za otprilike stotinu eura,a s novim poskupljenjem oni rastu i do dvije stotine eura po jednom hektru proizvodnje.
- Vidljivo je da se cijene žitarica i uljarica ne mijenjaju značajnije, što dodatno otežava situaciju. U takvim okolnostima opravdano se postavlja pitanje kako uopće privesti proizvodnju kraju, osobito s obzirom na nedavnu nestašicu plavog dizela i poteškoće u njegovoj nabavi, a pred nama su i sjetva i žetva. Neizvjesno je hoće li goriva biti dovoljno i kolika će biti njegova konačna cijena. Jasno je da će se nastali troškovi morati na neki način pokriti. To može učiniti Ministarstvo poljoprivrede i Vlada Republike Hrvatske kroz dodatne mjere ili će proizvođači biti prisiljeni značajno povećati cijene svojih proizvoda, što će se neminovno odraziti na poskupljenje finalnih proizvoda, osobito u pekarskom sektoru. Postoji i mogućnost traženja drugih rješenja, no jedno je sigurno - trenutačna situacija nije održiva. Ovakav nagli rast cijena, koji se događa praktički preko noći, dosad nije zabilježen. Istina je da je Vlada prije desetak dana donijela mjeru vrijednu 20 milijuna eura, uz dodatnih 8 milijuna za ribare. Time su djelomično kompenzirani troškovi, ali uglavnom za proizvođače s do 10, odnosno najviše 20 hektara. Budući su cijene nastavile rasti i nakon toga, smatramo da je nužno poduzeti dodatni korak, odnosno donijeti novu mjeru kojom bi se obuhvatili tržišno orijentirani proizvođači, oni koji obrađuju više od 20 hektara i čija je proizvodnja usmjerena na tržište. U suprotnom, povećanje cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda bit će neizbježno. Kada se tomu pridodaju i povećani troškovi prerade, uključujući skuplje gorivo i ulazne sirovine, jasno je da će, bez dodatne intervencije države, doći do značajnog rasta cijena za krajnje potrošače - naglasio je Brlošić.