Mladi u Hrvatskoj roditeljski dom u prosjeku napuštaju s 31,5 godina, najkasnije među mladima u Europskoj uniji, a čak 89,1 posto mladih u dobi od 16 do 29 godina živi s roditeljima, što je također najviši udio u EU. Podatke je, povodom Međunarodnog dana mladih, objavio Državni zavod za statistiku.
Uz Hrvatsku, pri vrhu su Grčka i Slovačka, gdje mladi roditeljski dom napuštaju s prosječno 30,9 godina, dok je u Španjolskoj i Italiji prosječna dob 30,2 godine.
Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2021., osobe u dobi od 15 do 29 godina činile su 15,8 posto ukupnog stanovništva Hrvatske, dok je njihov udio dva desetljeća ranije iznosio 20,3 posto.
Jedan od važnih koraka prema samostalnijem životu mladih je pronalazak zaposlenja. Podaci pokazuju da je od 2015. do 2025. stopa zaposlenosti mladih u Hrvatskoj porasla s 35,5 na 43,6 posto. Na razini Europske unije povećana je sa 44,7 na 49 posto.
Istodobno je pala i stopa nezaposlenosti. U Hrvatskoj se u istom razdoblju smanjila s 29,8 na 12,7 posto, dok je na razini EU-a pala sa 17,6 na 11,7 posto.
I dalje je aktualno i pitanje iseljavanja mladih. Od ukupno 37.485 osoba koje su se 2025. godine odselile iz Hrvatske, njih 11.232 bilo je u dobi od 15 do 29 godina, što čini 30 posto svih odseljenih. Deset godina ranije mladi su činili 27,4 posto ukupnog broja odseljenih osoba.
Budućnost zemlje
DZS ističe i važnost obrazovanja za budućnost zemlje. Među osobama u dobi od 20 do 29 godina u Hrvatskoj je 2025. godine bilo 2,7 posto onih kojima je osnovnoškolsko obrazovanje bilo najviša završena razina, dok je prosjek EU-a 13,6 posto. Srednjoškolsko obrazovanje kao najvišu završenu razinu imalo je 70 posto mladih u Hrvatskoj, u odnosu na 54,1 posto na razini EU-a. Udio mladih s visokim obrazovanjem u Hrvatskoj iznosio je 27,3 posto, dok je prosjek EU-a 32,3 posto.
Međunarodni dan mladih obilježava se 12. kolovoza, na temelju rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1999. godine, a prvi je put obilježen 2000. godine. Ovogodišnja tema „Različiti konteksti, zajedničke težnje“ naglašava kako mladi, bez obzira na životne okolnosti, dijele težnje prema kvalitetnijem obrazovanju, boljim mogućnostima zapošljavanja i većoj uključenosti u društvo.