Vukovar će ove subote ponovno mirisati na cijelu Hrvatsku. U središtu grada, u pješačkoj zoni, od 10 do 15 sati okupit će se obrtnici iz različitih krajeva zemlje, a njihovo će druženje kroz hranu, recepte i tradiciju povezati Slavoniju i Baranju s Dalmacijom, Istrom, Hrvatskim zagorjem i drugim dijelovima Hrvatske.
Vukovar će ove subote ponovno mirisati na cijelu Hrvatsku. U središtu grada, u pješačkoj zoni, od 10 do 15 sati okupit će se obrtnici iz različitih krajeva zemlje, a njihovo će druženje kroz hranu, recepte i tradiciju povezati Slavoniju i Baranju s Dalmacijom, Istrom, Hrvatskim zagorjem i drugim dijelovima Hrvatske.
Bit će to 12. Dani obrtništva Vukovar, manifestacija koja je tijekom godina izrasla u susret obrtnika, ali i mjesto na kojemu se kuha, razgovara, razmjenjuje iskustva i pomaže drugima.
Ovogodišnje izdanje nosi naziv „Okusi Hrvatske“, a prema najavama predsjednika Udruženja obrtnika Vukovar Dražena Zovka, u Vukovar stiže više od 30 ekipa.
- Na osnovu prošlogodišnjeg događanja mogu reći da nas čeka pravi spektakl okusa. Dolazi stvarno više od 30 ekipa iz cijele Hrvatske, od Dalmacije do Slavonije, preko Zagorja i drugih krajeva. Bit će tu stvarno zanimljivih delicija - rekao je Zovko.
Ne želi, kaže, otkriti sve unaprijed. Dio čarolije upravo je u tome da posjetitelji dođu i sami otkriju što su obrtnici pripremili. Ipak, jednu je posebnost najavio, jedna od ekipa pripremat će brudet od žaba, koji bi mogao biti među najzanimljivijim jelima ovogodišnje manifestacije.
Od tuge do osmijeha
No „Okusi Hrvatske“ nisu zamišljeni samo kao gastronomski događaj. Iza tanjura i lonaca krije se priča o ljudima koji su spremni prijeći stotine kilometara kako bi stigli u Vukovar.
Zovko kaže da mnogi sudionici prije samog događaja posjete mjesta posebnog pijeteta. U Vukovar dolaze sa sjetom i tugom, ali se iz grada, ističe, vraćaju drugačiji.
- Istina je, dođu s nekom sjetom i tugom, ali onda odlaze s veseljem i osmijehom na licu, jer stvarno im priredimo veličanstveni doček, prvo naši obrtnici, a onda i građani - kazao je.
Upravo u tome vidi jednu od posebnosti manifestacije. Ona povezuje ljude koji dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, ali i Vukovar s ostatkom zemlje.
Recepti koji čuvaju sjećanje
Ideja o gastronomskom okupljanju obrtnika nije nastala preko noći. Zovko podsjeća da su članovi Udruženja tijekom godina odlazili na slične manifestacije u drugim hrvatskim gradovima. Gledali su kako takvi susreti funkcioniraju, upoznavali druge obrtnike i slušali pitanje koje se s vremenom sve češće ponavljalo - kada će se takvo nešto održati u Vukovaru?
Prije 12 godina odlučili su odgovoriti upravo organizacijom vlastite manifestacije.
Od prvih sedam ili osam ekipa, koliko ih je sudjelovalo na početku, manifestacija je rasla. U nekim je godinama broj sudionika dosezao i 35 ili 40, dok ove godine u Vukovar stiže više od 30 ekipa.
Zovko smatra da je i to reprezentativan broj, osobito imajući na umu ovogodišnje okolnosti i promjene unutar Hrvatske obrtničke komore. Za njega je najvažnije da se manifestacija održala i da nastavlja živjeti.
Još važnije, smatra, jest ono što se kroz takve susrete prenosi s generacije na generaciju.
U središtu nisu samo moderna gastronomija i atraktivna jela. Tu su recepti koji su se desetljećima prenosili usmenom predajom, način pripreme hrane koji je karakterističan za određeni kraj i sjećanja na kuhinje u kojima su se kuhala jela naših baka.
- Govorimo o kuhinji naših baka. Njihovi su recepti polako nestajali, zbog nepisanih pravila, zbog usmene predaje i svega ostalog. Ali ovi obrtnici čuvaju tu tradiciju. Oni nam donose ono što zovemo kuhanjem naših baka - istaknuo je Zovko.
Zato „Okusi Hrvatske“ imaju i širu priču. Dok se na jednom mjestu kuhaju različita jela, istodobno se čuva dio nematerijalne baštine pojedinih hrvatskih krajeva.
Obrtništvo koje raste
Iza manifestacije, međutim, postoji i jedna mnogo šira priča, priča o stanju vukovarskog obrtništva.
Prema podacima koje je iznio Zovko, Udruženje obrtnika Vukovar bilježi snažan rast broja obrtnika. Kako je rekao, 2023. godine bilo ih je 654, dok je ove godine taj broj dosegnuo 1150. To predstavlja rast veći od 75 posto.
Zovko pritom naglašava da takav rezultat ne pripisuje samo radu Udruženja. Ističe i ulogu Grada Vukovara koji, prema njegovim riječima, obrtnicima pruža potporu kroz različite projekte, subvencije i druge oblike pomoći.
- Ne mogu reći da je to pripisano samo Udruženju, nego moram pripisati i Gradu Vukovaru, koji stvarno ulaže napore i sredstva kroz raznorazne projekte i bespovratne subvencije - rekao je.
Struktura obrtništva pritom se mijenja. Uslužne djelatnosti rastu, dok tradicijski i proizvodni obrti, prema njegovoj procjeni, padaju. Među zastupljenijima su trgovina, ugostiteljstvo i različite uslužne djelatnosti.
Takve promjene, smatra Zovko, dio su šireg prilagođavanja tržištu. Obrtnici moraju pratiti potrebe kupaca, troškove poslovanja i nove okolnosti.
- Obrtništvo je žilav sustav i stvarno se prilagođava situaciji - kaže.
U toj priči posebno mjesto zauzimaju mladi. Zovko smatra da upravo oni predstavljaju budućnost obrtništva, a raduje ga što se sve više mladih odlučuje samostalno krenuti u posao.
No put do vlastitog obrta nije uvijek jednostavan. Nedostatak radne snage, strukovno obrazovanje i majstorski ispiti samo su dio izazova. Udruženje, kaže Zovko, zajedno s Hrvatskom obrtničkom komorom radi na približavanju obrtničkih zanimanja mladima.
Kao primjer navodi sajmove obrtništva na kojima učenici završnih razreda osnovne škole imaju priliku upoznati različita zanimanja.
- Dolaze mladi iz sedmih i osmih razreda i stvarno su oduševljeni. Sve više se potiču za rad - ističe.
Potrebni su, kaže, keramičari, stolari, krovopokrivači, automehaničari, ali i frizeri, kozmetičari te brojna druga zanimanja.
Za Vukovar je pitanje mladih posebno važno. Zovko smatra da upravo obrtništvo, zajedno s obrazovanjem i gospodarstvom, može biti jedan od načina da mladi koji dolaze u grad u njemu i ostanu.
Što više mladih dođe, veća je i mogućnost da dio njih pronađe posao, pokrene vlastiti posao i odluči svoj život nastaviti upravo u Vukovaru.
„Radimo 25 sati na dan“
Kada govori o svakodnevici obrtnika, Zovko ne skriva da je riječ o poslu koji traži mnogo više od samog stručnog znanja.
Cijene materijala i energenata, administrativne obveze, porezna opterećenja, pronalazak tržišta i radne snage samo su dio problema s kojima se susreću. Ipak, nedostatak kvalitetnih radnika izdvaja kao jedan od najvećih izazova.
Problem, kaže, nije samo vukovarski. Osjeća ga cijela Hrvatska.
- Stvarno imamo problem s kvalitetnom radnom snagom. Govorim tu o ugostiteljima, građevincima, trgovcima... Naći dobrog radnika, a onda ga i platiti, nije lako - kaže Zovko.
Sve se češće govori i o uvozu stranih radnika, no Zovko upozorava da njihovo zapošljavanje donosi dodatne izazove, od jezika i uhodavanja u posao do troškova.
U takvim okolnostima obrtnici se, kaže, sve više oslanjaju sami na sebe, ali i na obitelj.
Koliko je njihov posao zahtjevan, opisuje i kroz šalu koja, kaže, dobro oslikava svakodnevicu obrtnika:
„Mi u Vukovaru radimo 25 sati na dan. Pitaju me kako, kad dan ima 24 sata, a ja kažem - dignemo se sat vremena ranije da stignemo napraviti sve obveze koje su na nama kao poslodavcima.“
Upravo zato važnom smatra i ulogu Udruženja obrtnika. Ono, objašnjava, djeluje kao savjetodavno tijelo i obrtnicima pomaže pri otvaranju obrta, snalaženju u propisima, majstorskim ispitima i drugim pitanjima važnima za poslovanje.
Puno ljudi uključeno je u rad Udruženja, a dio posla, kaže, temelji se i na dobrovoljnom angažmanu.
Cilj je, ističe, biti na raspolaganju postojećim, ali i budućim obrtnicima. Posebno mladima koji tek razmišljaju o pokretanju vlastitog posla.
- Pozivam mlade obrtnike koji su zainteresirani i koji imaju cilj otvoriti obrt da se slobodno obrate Udruženju. Mi ćemo ih uputiti kako ostvariti svoj majstorski ispit, kako otvoriti obrt i biti im na raspolaganju, ne baš od nula do 24, ali od nula do 25 - poručuje kroz šalu.
Kad obrtništvo pomaže drugima
Dani obrtništva za vukovarske obrtnike nisu samo prilika za predstavljanje njihovog rada. Manifestacija posljednjih godina ima i humanitarnu dimenziju.
Ove godine prikupljena sredstva namijenjena su Udruzi „Tko se boji sutra još?“ iz Vukovara. Zovko podsjeća da su prethodnih godina pomagali i drugim udrugama, među kojima su bili Udruga „Golubica“ i udruga koja okuplja osobe oboljele od multiple skleroze.
Namjera je, kaže, svake godine pomoći jednoj udruzi.
Humanitarni dio ovogodišnjih „Okusa Hrvatske“ bit će organiziran kroz bonove. Posjetitelji će ih moći kupiti, a potom njima odabrati jelo koje žele kušati.
Podjela pripremljenih jela trebala bi početi oko 11:30 ili podneva i trajati do 15 sati, odnosno dok bude hrane i dok obrtnici budu kuhali.
Manifestacija u subotu počinje u 10 sati, u središtu Vukovara, u pješačkoj zoni.
I tako će se u nekoliko sati na jednom mjestu susresti obrtnici, građani, recepti različitih hrvatskih krajeva i jedan zajednički cilj.
Da se nešto dobro skuha, nešto vrijedno sačuva, ljudi povežu, i da dio toga ode onima kojima je pomoć potrebna.
A kada treba sažeti poziv posjetiteljima u samo nekoliko riječi, Zovko nema dvojbe:
- Dođite, probajte, okusite, vratite se s osmijehom.
U toj kratkoj rečenici zapravo je sadržana i cijela ideja „Okusa Hrvatske“ - doći u Vukovar, upoznati ljude iz drugih krajeva, kušati ono što su ponijeli iz svojih sredina i otići s novim iskustvom.
Jer iza svakog jela koje će se ove subote naći na stolu stoji netko tko ga je donio iz svojega kraja. Iza svakog obrta stoji čovjek koji je odlučio raditi vlastitim rukama. A iza 12 godina ove manifestacije stoji ideja da se obrtništvo najbolje vidi upravo onda kada se ljudi okupe, podijele ono što znaju i pritom ne zaborave one kojima je pomoć potrebna.
SNIMKU gostovanja Dražena Zovka u jutarnjem showu Tko rano rani? poslušajte u playeru ispod članka.