Nakon što su u Hrvatskoj potvrđena tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila, među kojima je jedan oboljeli na respiratoru, o ovoj se sezonskoj bolesti ponovno pojačano govori. Epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije dr. Jasna Topolovec pojašnjava da većina zaraženih nema simptome, dok se teži oblici bolesti najčešće razvijaju kod starijih i kroničnih bolesnika.
Virus Zapadnog Nila prenosi se ubodom zaraženog komarca, a u prirodi se održava između komaraca i ptica, koje su glavni domaćini virusa. Čovjek se zarazi kada ga ubode zaraženi komarac, a bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
U Hrvatskoj su tijekom srpnja i kolovoza potvrđena tri slučaja zaraze, pri čemu oboljeli dolaze iz istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Jedan od njih, zbog težeg oblika bolesti liječi se na respiratoru.
Većina zaraženih nema simptome
Iako sam naziv bolesti i informacije o teškim slučajevima mogu zvučati zabrinjavajuće, većina infekcija prolazi bez kliničkih simptoma.
- Čak do 80 posto ih se uopće ne razboli. A od tih 10 do 20 posto koji razviju simptome bolesti, najveći postotak zapravo ima nekakve blage, prolazne simptome koji sliče nekakvoj gripi, s povišenom temperaturom, glavoboljom, slabošću i slično - pojasnila je epidemiologinja dr. Jasna Topolovec.
Kod manjeg broja oboljelih bolest može zahvatiti središnji živčani sustav, a veći rizik imaju starije osobe, kronični bolesnici i osobe oslabljenog imuniteta.
- Od tih oboljelih samo otprilike jedan posto razvije teški oblik bolesti s neurološkim simptomima, čiji je najteži oblik akutna mlohava paraliza - navodi Topolovec.
U županiji devet oboljelih u deset godina
Virus Zapadnog Nila u Hrvatskoj nije novost, a pojavljuje se tijekom sezone komaraca, od kasnog proljeća do jeseni. U Vukovarsko-srijemskoj županiji zasad nema razloga za zabrinutost – od 2016. godine zabilježeno je devet oboljelih, a nije bilo izvještaja o smrtnom ishodu.
Nema cjepiva, prevencija je najvažnija
Za virus Zapadnog Nila zasad nema specifičnog lijeka ni cjepiva, zbog čega je najvažnija zaštita od uboda komaraca. Preporučuje se korištenje repelenata, nošenje dugih rukava i nogavica, osobito u vrijeme najveće aktivnosti komaraca. No, važan dio prevencije nalazi se i u vlastitim dvorištima i neposrednoj okolini kuća.
- Nekakve kante, posude po grobljima, po dvorištima, gdje ostane malo vode, idealno su mjesto gdje se komarci razmnožavaju. Moralo bi se voditi računa da se poslije bilo kakvog zalijevanja ili kiše bilo kakva zaostala tekućina mora ukloniti - upozorava Topolovec.