O njima se ništa ili vrlo malo zna, a od zaborava ih je sačuvala književnica Ani Galović u svojoj knjizi "Mama, ne vidim nebo". Ani i vukovarska književnica Tanja Belobrajdić, koja je za knjigu pisala predgovor, vodile su vrlo dirljiv i emotivan razgovor koji je sve okupljene upoznao i podsjetio na vukovarsku tragediju devedesetih godina i na važnost čuvanja sjećanja na sve one koji su izgubili živote u borbama za slobodnu Hrvatsku.

- Ideja za knjigu nastala je dugogodišnjim istraživanjem bitke za Vukovar kada sam shvatila da se o djeci uopće ne govori. S obzirom da sam devedesetih godina i sama bila dijete želja mi je bila sačuvati spomen na moje vršnjake. U knjizi sam obradila 33 dječje sudbine koje se tiču grada Vukovara i prigradskih naselja, a radi se o djeci stradaloj u ratu i tijekom okupacije - priča Ani te dodaje kako su djeca žrtve egzekucija, granatiranja, raketiranja, teških ranjavanja, stradala u minskim poljima, ubijana u logorima. Najmlađe dijete o kojemu je pisala je Antonija Zeko, djevojčica koja je bila stara samo dan i pol. Na susretu su nazočni bili i roditelji te članovi obitelji djece o kojima je Ani govorila što je bilo izrazito emotivno i potresno, a tijekom programa pročitana su imena svih trideset i troje preminulih.

SINIŠINE RIJEČI PAMTIMO

Tema su ove godine bila djeca, ukras svijeta, o kojoj se nikada ne smije prestati govoriti, a o kojima je rado pisao i naš novinar, urednik i kolega Siniša Glavašević, u čiju čast i na spomen se održavaju novinarsko-književnički susreti. Direktor Hrvatskog radija Vukovar Robert Rac istaknuo je važnost održavanja susreta.

- Ova tema svih ovih godina bila je nepravedno zanemarena i željeli smo to na ovaj način promijeniti i prisjetiti se djece čija su djetinjstva ugašena u Domovinskom ratu. Za sve nas 20. studeni potresna je obljetnica kada se prisjećamo žrtava Veleprometa i Ovčare, a u našoj medijskoj kući toga dana prisjećamo se i svirepo ubijenih kolega Siniše Glavaševića i Branimira Polovine. Dan smo u svakoj sekundi posvetili njima u čast i emitirali smo, kao i svake godine, prilagođen radijski program. Veseli nas što smo jedni od organizatora ovih susreta i mogu sa sigurnošću reći da ćemo i u godinama pred nama nastaviti s obilježavanjem kako se nikada ne bi zaboravili heroji koji su nas vječno zadužili - rekao je Rac.

Ove godine susreti su bili okrenuti prema literarnom radu, kaže ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar Anita Baier Jakovac.

- Nije samo Sinišin glas u eteru bio ono što se pamti, on je ostavio priče i literarna djela koja su danas dio obvezne školske lektire. To je znak da je prepoznana njegova vrijednost i nasljeđe. Ova manifestacija posvećena je onima koji nikada nisu imali privilegiju uzeti Sinišinu knjigu u ruke i čija su prava brutalno prekršena. Naše govornice uložile su veliki trud da se ne zaborave oni kojih nema i mislim da smo svi zajedno dužni o njima govoriti i pamtiti ih. Mali doprinos nas koji smo preživjeli za njih koji to nisu - rekla je Baier Jakovac.

Na susretu su, uz brojne goste, nazočili i viša upravna savjetnica za upravni postupak u provođenju zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata i zakona o žrtvama seksualnog nasilja ispred Ministarstva hrvatskih branitelja Sanja Kovačić Hodžić, županijska pročelnica upravnog odjela za turizam i kulturu Tamara Kalistović, pročelnicu upravnog odjela za gospodarstvo Grada Vukovar Kristina Bilić te dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić.

 O susretu svojoj knjizi danas će od 9 sati u našoj emisiji Intervju tjedna govoriti književnica Ani Galović.